Svi su saborski klubovi u poslijepodnevnoj raspravi podržali izmjene Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, a oporba je naglasila kako je sada "pravo vrijeme" da državna politika napravi zaokret te kroz davanje boljih uvjeta stambenim štedišama pokrene gospodarstvo koje se nalazi u krizi.

SDP-ova Nadica Jelaš tako je navela da u Hrvatskoj trenutačno ima 600 tisuća aktivnih štediša, što je 14 posto populacije, odnosno tri puta manje "no u sličnim srednjoeuropskim sustavima". "Očito je da nisu iskorišteni svi potencijali stambene štednje", ustvrdila je Jelaš koja razlog vidi u smanjenju visine državnih poticaja.

Poticaji su, navela je, 2005. smanjeni s 25 na 15 posto, odnosno s 1250 na 750 kuna godišnje, što je, smatra, dovelo do neatraktivnosti stambene štednje. Stoga se založila za zaokret državne politike i povećanje državnih poticaja za stambenu štednju čime bi se pripomoglo "buđenju tržišta nekretnina i održanju graditeljske aktivnosti".

Izmjenama Zakona definira se da stambeni štediša može biti svaka fizička osoba koja ima prebivalište u Hrvatskoj, a ne samo državljani RH, kao što je bilo do sada.

Dopušta se i da stambene štedionice, osim stambenih štediša, mogu kreditirati i izvođače u projektima stanogradnje za zadovoljavanje stambenih potreba stambenih štediša, ukupno do iznosa jamstvenog kapitala stambene štedionice. Uz to, stambene štedionice moći će obavljati i poslove zastupanja u osiguranju na način kako je to dopušteno i bankama.

Zlatko Koračević (HNS) istaknuo je da sustav stambene štednje "definitivno ima snažnu antirecesijsku podlogu" i uvelike utječe na poticanje stanogradnje. Pozvao je i prozvao Vladu da poticanje stambene štednje kombinira zajedno sa sustavom poticane stanogradnje (POS) u kojem kroz izgrađene, a neprodane stanove stoji neiskorišteno 8 milijardi kuna.

''Tih 10 tisuća izgrađenih stanova treba staviti u funkciju, a projekcije pokazuju da bi njihova cijena bila 23 posto niža no što je sada tržišna cijena metra četvornog'', kazao je Koračević i naglasio kako bi u proračun prodajom tih stanova bilo uplaćeno 1,2 milijarde kuna. (hina/metro-portal)