Utvrdi li Ustavni sud da u referendumskom pitanju "Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?" ne vidi ništa sporno, Sabor mora raspisati referendum, izjavio je danas potpredsjednik Sabora Nenad Stazić, koji osobno smatra da se referendumi ne bi smjeli raspisivati u pitanjima ljudskih prava, kakvim smatra i prava manjinskih zajednica.

Gostujući u emisiji "Intervju tjedna" Radija 101, SDP-ovac Stazićkazao je kako, nakon što je građanska inicijativa "U ime obitelji" jučer Saboru predala gotovo 750 tisuća potpisa sa zahtjevom za raspisivanje referenduma, slijedi provjera potpisa od Ministarstva uprave, a potom i odluka Ustavnoga suda je li postavljenu referendumsko pitanje u skladu s Ustavom.

'O tome će odlučivati Ustavni sud, a moje osobno mišljenje je da se referendum ne smije raspisivati u pitanjima ljudskih prava. Zato što bi onda svaka većina mogla postaviti referendumsko pitanje sama sebi kao većini 'jeste li vi, većino, za to da se ukinu prava manjina' i onda bi ta ista većina odgovorila pozitivno i tako bi se ukinula sva prava manjina. To bi bilo moguće i bilo bi kvazidemokratski', poručio je.

Napomenuo je kako Ustav, upravo u poglavlju "Ustavna prava i slobode", govori da je obitelj pod posebnom skrbi države i da se odnosi u obitelji uređuju zakonom. U tom smislu, rekao je, Ustavni bi sud mogao zauzeti stav da se i spomenuto referendumsko pitanje tiče ljudskih prava te da se kao takvo ne bi moglo postaviti na referendumu.

'Ukoliko, međutim, Ustavni sud zauzme drugačije stajalište i ne vidi ništa sporno u postavljenom pitanju, Sabor mora raspisati referendum', ustvrdio je Stazić.

Osvrčući se na dileme ulazi li referendumska odluka automatski u Ustav ili takvu promjenu Ustava zastupnici trebaju potvrditi dvotrećinskom većinom, kazao je kako ni ustavnopravni stručnjaci tu nisu jedinstveni. No, ocijenio je kako bi, ako je višestranačka demokracija temelj za tumačenje Ustava, načelo potrebne dvotrećinske većine za promjenu Ustava trebalo biti iznad demokratske volje izražene na referendumu.

Stazić je problematizirao i situaciju da se u Ustavu nađu definicije nekih životnih situacija, konkretno braka, napominjući da takvih definicija u Ustavu nema. 'Ustav govori i o strankama i sindikatima, ali nigdje se ne definira što je sindikat, što je politička stranka, toga nema u Ustavu. Bio bi mali presedan da se brak definira u Ustavu na ovaj ili onaj način. Ne čini mi se podobnim da to bude dio Ustava', rekao je.

Stazić je istaknuo kako se pojam ljudskih prava mijenja kako se mijenja i društvo, pa će se tako mijenjati i odnos prema pitanju što je brak, odnosno može li se brakom smatrati i istospolna zajednica. 'Ne kažem da smo danas u Hrvatskoj dovoljno zrelo društvo da napravimo taj iskorak koji je napravila Francuska, ali to je stvar rasprave. U principu mislim da bi, kada je riječ o pravima, svi ljudi trebali imati ista prava, bez obzira na boju kože, spol i spolnu orijentaciju', poručio je.

U tom smislu Vlada i predlaže novi zakon o registriranom partnerstvu, zauzimajući stav da se po pitanju registracije istospolnih zajednica treba ići postupno. 'Da najprije uredimo homoseksualnu zajednicu kao registrirano partnerstvo kako bi se stekla neka prava koja ljudi sada nemaju, a žive na taj način. To je dobar međukorak da se i u pitanju imena jednoga dana izjednače homkseksualne s heteroseksualnim zajednicama', ustvrdio je potpredsjednik Sabora.