Hrvatski sabor izmijenio je danas Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i uskladio ga s promjenama Ustava i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina iz lipnja ove godine. Zakonom se propisuje da birači bez prebivališta u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, a biračko pravo ostvaruju na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava u stranoj državi u kojoj prebivaju. Isto biračko pravo ostvaruju i birači s prebivalištem u Hrvatskoj, koji se na dan izbora zateknu izvan granica države, i to u stranoj državi u kojoj se tada nalaze.

Sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, propisano je da se manjinama koje u stanovništvu Hrvatske sudjeluju s više od 1,5 posto, dakle srpskoj manjini, jamči najmanje tri zastupnička mjesta na temelju općeg biračkog prava. Utvrđeno je, pak, da se u slučaju kada kandidacijske liste srpske manjine nisu dobile tri zastupnička mjesta na temelju rezultata izbora, zastupnička mjesta do zajamčenog broja određuju na temelju ukupnog broja glasova pojedine kandidacijske liste u svim izbornim jedinicama.

Manjinama koje u stanovništvu sudjeluju s manje od 1,5 posto, pored općega jamči se i posebno biračko pravo kojim mogu izabrati pet zastupnika nacionalnih manjina u posebnoj izbornoj jedinici koju čini cjelokupno područje Hrvatske.

Saborska većina prihvatila je Vladino mišljenje i odbila SDP-ov zaključak da se na proljeće o zakonu provede drugo čitanje, kao i amandman SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a da se zajamčeni mandati za srpsku manjinu ostvaruju razmjernim izborim sustavom. Arsen Bauk (SDP) pritom je ponovno optužio SDSS i HDZ da su zakonsko rješenje, koje samo SDSS-u od svih srpskih stranaka jamči zastupljenost u Saboru, postigli ''političkom korupcijom''.

Sabor donio još dva nova zakona

Sabor je donio i Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, koji predviđa da je odluka o oduzimanju imovinske koristi isključivo u nadležnosti suda. Sudskom odlukom kojom se utvrđuje krivnja, utvrđivat će se i kolika je imovinska korist ostvarena, a kada odluka postane pravomoćna te stvari (nekretnine i pokretnine) postaju vlasništvo Republike Hrvatske.

Zahtjev za oduzimanje takve imovine mogao bi se uputiti i prije i tijekom i nakon kaznenog postupka, a postupak oduzimanja mogao bi se nastaviti i po obustavljanju kaznenog postupka ili ako okrivljenik umre, a utvrdi se da nezakonito stečenom imovinom raspolažu njegovi nasljednici ili treće osobe.

Sabor je donio i Zakon o upravljanju državnom imovinom, po kojem Agencija za upravljanje državnom imovinom preuzima poslove Hrvatskog fonda za privatizaciju i Središnjeg državnog ureda za upravljanje imovinom, koji prestaju postojati.

Sabor je izmijenio i sa standardima EU uskladio Zakon o primaljstvu, kojim se, uz ostalo, definira odnosno razgraničuje djelatnost primalje asistentice, koja je dio tima, od primalje koja može djelovati samostalno ili je voditelj tima. Izmijenjen je i s direktivama EU usklađen Zakon o biogorivima za prijevoz, kojim se uvodi obveza da se do 2020. osigura 10 posto udjela iz energije utrošene za promet u obnovljivim izvorima energije (biogoroivu, električnoj energiji iz obnovljivih izvora, vodiku i sl).

S pravnom stečevinom EU usklađen je i izmijenjeni Zakon o deviznom poslovanju, kojim se odobrava rezidentima da slobodno otvaraju račune u inozemstvu od 1. siječnja iduće godine. Tim se izmjenama zakona potvrđuje Uredba o liberalizaciji depozitnih poslova rezidenata i korištenje inozemnih kredita preko računa u inozemstvu, što proizlazi iz obveza Hrvatske preuzetih iz pregovora s EU u poglavlju 4. "Sloboda kretanja kapitala".

Zastupnici su izmijenili Zakon o državnom odvjetništvu, kojim se, među ostalim, propisuju novi uvjeti za imenovanje općinskog državnog odvjetnika - morat će imati završenu Državnu školu za pravosudne dužnosnike. Na prijedlog četvero HDZ-ovih zastupnika s područja Zadra izmijenjen je i Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, čime su ispravljena neka pogrešno navedena i dodana ispuštena imena naselja na području Zadarske županije.

Izmijenjen je i Zakon o Zakladi "Hrvatska za djecu", kojim su mogućnosti korištenja sredstava Zaklade proširena na svu djecu u potrebi (što su dosad imala samo djeca iz višečlanih obitelji), te na stipendiranje najpotrebitijih srednjoškolaca. Zaklada će u idućoj godini raspolagati sa 6,2 milijuna kuna.

Danas je u Saboru donesena i Strategija reforme pravosuđa za razdoblje od 2011. do 2015. godine te je zaključena maratonska 20. sjednica, koja je počela još 22. rujna. (hina/metro-portal)