Kako se ističe u priopćenju S&P-a, gospodarski rast Hrvatske jača, a javne se financije konsolidiraju brže nego što su u toj agenciji ranije procjenjivali.

'Kolaps vladajuće koalicije nakon samo šest mjeseci na vlasti slabi naš pogled na hrvatsku institucionalnu snagu, kao što riskira i pogoršanjem fiskalne konsolidacije, napora u provedbi strukturnih reformi te ekonomskog oporavka', kaže se u priopćenju.

Agencija je zadržala rejting na postojećoj razini, dva stupnja ispod investicijskog, uz negativne izglede, što znači da postoji 33 posto šanse da u idućih pola godine snizi rejting hrvatske države.

U toj rejting agenciji očekuju da će se slabi oporavak gospodarstva nastaviti, unatoč političkim neizvjesnostima nakon raspada vladajuće koalicije. Međutim, napominju da su rejtinzi ograničeni jer su sada manje predvidljivi politički odgovori na fiskalne pritiske i strukturne neravnoteže, kao i na visoki i rastući teret državnih dugova.

'Očekujemo da će se vanjske neravnoteže dalje smanjivati, no strukturni gospodarski problemi, koji se iskazuju primjerice kroz dominantnu i neučinkovitu ulogu države u gospodarstvu, vjerojatno se neće promijeniti bez učinkovite vlade', napominju.

Nakon samo šest mjeseci na vlasti, propala je koalicija HDZ-a i MOST-a pod tehnokratskim premijerom Tihomirom Oreškovićem nakon istrage o sukobu interesa HDZ-ova lidera Tomislava Karamarka i izglasavanja nepovjerenja premijeru. Prijevremeni izbori trebali bi uslijediti u rujnu, a u međuvremenu zemljom upravlja tehnička vlada, podsjeća S&P u analizi.

Analitičari S&P-a smatraju da postoji mogućnost da se ponovi situacija iz lanjskog studenoga, pa da i u novom parlamentu nitko neće imati apsolutnu većinu.

'A to bi moglo voditi produljenom razdoblju političke neizvjesnosti nakon predstojećih izbora. Po našem mišljenju, to bi moglo zaustaviti strukturne reforme i ograničiti vladinu sposobnost da provodi učinkovite politike koje bi rezultirale održivim javnim financijama i promovirale uravnoteženi rast', poručuje S&P.

Dodaje kako bi to moglo zakočiti hrvatski oporavak, koji je nedavno pokazao naznake jačanja. I dok 10-godišnji prosječni rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku više nije slabiji u odnosu na usporedive zemlje, analitičari S&P-a smatraju da bi rast vrlo lako ponovno mogao pasti ispod, ovisno o tome koliki će biti uteg političke neizvjesnosti na raspoloženje potrošača i investicije.

S&P povećao procjenu rasta BDP-a

Lani je došlo do rasta hrvatskog gospodarstva, nakon šest godina recesije, i to na temelju snažne turističke sezone i oporavka eurozone, premda slabog. Domaća potrošnja također pozitivno doprinosi nakon reforme poreza na dohodak iz siječnja 2015. a pogoduju joj i prigušena inflacija, niske cijene roba i rast realnih plaća, smatraju u S&P-u.

Kako se ti pozitivni trendovi nastavljaju i u 2016., analitičari S&P-a očekuju da će se zamah gospodarskog rasta zadržati.

'Stoga smo revidirali našu procjenu rasta za 2016. godinu na 1,7 posto, s ranijih 1,2 posto. Očekujemo da neto izvoz i domaća potrošnja ostanu glavni stupovi rasta. Ipak, politička neizvjesnost mogla bi uzeti danak na javnim i privatnim ulaganjima, primjerice kroz kašnjenje u apsorpcije novca iz EU fondova', ocjenjuju u S&P-u.

Negativni razvoj događaja u inozemstvu, poput Brexita i s tim povezanog gospodarskog usporavanja eurozone, ključnog hrvatskog trgovinskog partnera, predstavlja rizik za izvoz, no uz slabiji intenzitet nego kod drugih tržišta u nastajanju u Europi, smatraju u toj agenciji.

'Općenito, očekujemo da će rast gospodarstva ostati slab u razdoblju od 2016. do 2019. i to u prosjeku po stopi od 1,9 posto', poručuju iz S&P-a.

S tim u vezi, u S&P-u smatraju da bi fiskalna izvedba ove godine mogla biti nešto snažnija, te očekuju proračunski deficit od 2,9 posto BDP-a.

Ipak, u agenciji vjeruju da će produljeno razdoblje političke nestabilnosti pritiskati fiskalnu konsolidaciju i napore za provedbom strukturnih reformi. Stoga ne očekuju da će Hrvatska u ovoj godini izaći iz EU Procedure prekomjernog deficita (EDP).

Upozoravaju i da je fiskalna izvedba zemlje također izložena jednokratnim šokovima, primjerice, ako i u jednom od dva arbitražna postupka koje hrvatska vlada ima s mađarskom naftnom kompanijom MOL bude donesena presuda protiv vlade.

Napominju da rizik predstavljaju i potencijalne tužbe hrvatskih banaka u inozemnom vlasništvu u vezi prisilne konverzije kredita u švicarskim francima u eurske provedene prošle godine.

Sve tri vodeće svjetske rejting agencije - Moodys, Fitch i Standard&Poor's - drže kreditni rejting Hrvatske dva stupnja ispod investicijske razine i to s negativnim izgledima.