HNB nema realnu alternativu i zato će nastaviti s vođenjem dosadašnjeg tipa monetarne politike dokle god to bude potrebno i moguće, pri čemu će pozorno pratiti zbivanja u svijetu i po potrebi prilagođavati intenzitet pojedinih mjera, kazao je jučer u Opatiji na početku znanstveno-stručne konferencije Hrvatsko novčano tržište guverner HNB-a Željko Rohatinski.

Kroz sadašnje razdoblje globalnih turbulencija, hrvatska ekonomija prolazi uz relativno male žrtve, međutim, sve upućuje na potrebu još većeg opreza, rekao je napominjući kako su visok deficit platne bilance i inozemni dug indikatori naše trajne ranjivosti na promjene i poremećaje u globalnim financijskim tijekovima.

Moguće mjereHipotetski, HNB može spustiti stopu obvezne pričuve sa 17 na 2 posto, ukinuti graničnu obveznu pričuvu te zahtjeve u pogledu minimalno potrebnih deviznih potraživanja. 

Napomenuo je kako su u tom smislu za nas posebno značajna tri aspekta problema.

Prvo, u uvjetima predviđenog usporavanja ekonomskog rasta u ‘starim’ članicama EU neće biti lako održati dinamiku realnog rasta ukupnog izvoza roba i usluga i time pridonijeti rastu BDP-a.

Drugo, visoka razina cijena energenata, poljoprivrednih proizvoda i nekih drugih sirovina na svjetskom tržištu povećava izdatke za uvoz što ostavlja relativno mali prostor za smanjenje deficita platne bilance koji je u 2007. iznosio 3,2 milijarde eura, odnosno 8,7 posto BDP-a.

Kao treći aspekt izdvojio je vanjsko zaduženje, činjenicu da u 2008. godini dospijeva na naplatu glavnica inozemnog duga od 7 milijardi eura i još 1,4 milijarde eura kamata, pa se ukupne potrebe za inozemnim kreditima procjenjuju na oko 10,7 milijardi eura. (HINA)