„Nuklearni rat nitko ne može dobiti i do njega nikada ne smije doći. Upotreba nuklearnog naoružanja imala bi dalekosežne posljedice. Nuklearno naoružanje, dokle god postoji, treba služiti u obrambene svrhe, odvraćanje i sprječavanje izbijanja rata. Daljnje širenje takvog naoružanja mora biti spriječeno", navodi se u zajedničkoj izjavi Moskve, Pariza, Londona, Pekinga i Washingtona.

Zajedničke izjave svih pet članica Vijeća sigurnosti poput ove (3. siječnja) su rijetke. Države, koje kao stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda imaju pravo veta, ovu izjavu su objavile neposredno prije konferencije u New Yorku na kojoj će se raspravljati o Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja, a koordinira ju Francuska. Sporazum o neširenju nuklearnog oružja (NPT) ima za cilj zabranu širenja nuklearnog oružja, a iniciralo ga je ovih pet država 1968. godine.

Važnost poštovanja sporazuma

U izjavi se Ističe i važnost poštovanja bilateralnih i multilateralnih sporazuma o neširenju atomskog naoružanja, razoružanju i kontroli naoružanja: „Ostajemo posvećeni ispunjavanju naših obaveze iz Ugovora o neširenju nuklearnog naoružanja, uključujući i našu obavezu da nastavimo pregovore o zaustavljanju trke u nuklearnom naoružanju u ranoj fazi, te o nuklearnom razoružavanju".

Svaka od pet država namjerava nastaviti s jačanjem nacionalnih mjera za sprječavanje neovlaštene ili nenamjenske upotrebe nuklearnog oružja.

Navodi se i da nijedno nuklearno oružje ne smije biti usmjereno prema nekom drugom nuklearnom oružju, ili prema nekoj drugoj državi:

„Ponovo ističemo našu želju da sa svim državama radimo na stvaranju sigurnog okruženja, koje će stvoriti prostor za daljnje razoružavanje, s krajnjim ciljem da imamo svijet bez nuklearnog oružja".

Cilj ovih pet sila je i da se dalje traži bilateralni i multilateralni diplomatski pristup kojim bi se izbjegli vojni sukobi, ojačala stabilnost i predvidljivost, povećalo međusobno razumijevanje i povjerenje, te spriječila trka u naoružanju koja nikome ne bi koristila i koja bi ugrozila sve.

„Odlučni smo voditi konstruktivan dijalog uz obostrano poštovanje i uvažavanje siguronosnih interese drugih država".

Rusija inicijator izjave

Ruska vlada je priopćila da je do zajedničke izjave pet nuklearnih sila došlo na njihovu inicijativu „i uz izuzetno aktivno sudjelovanje" Rusije. Moskva je izrazila nadu da će to doprinijeti globalnom opuštanju.

„Nadamo se da će u sadašnjim teškim uvjetima međunarodne sigurnosti, odobravanje ovakve političke izjave pomoći da se ublaži nivo međunarodnih napetosti", priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova u Moskvi.

Odnosi između Rusije i SAD te drugih zapadnih zemalja su trenutno izuzetno napeti zbog ukrajinske krize.

Već ju je zamijenila nova generacija: američka raketa s nuklearnom bojevom glavom klase Titan

Napetosti su nedavno porasle i između Kine i Sjedinjenih Država. Zajednička izjava sila s pravom veta u Vijeću sigurnosti UN-a važna je i za pregovore o oživljavanju nuklearnog sporazuma s Iranom koji se vode u Beču. Cilj sporazuma je da se Teheran spriječi u razvoju nuklearnog oružja.

Kineska državna novinska agencija Sinhua citirala je zamjenika ministra vanjskih poslova Ma Chaokua koji kaže da će zajednička izjava „pomoći jačanju međusobnog povjerenja i konkurenciju između velikih sila zamijeniti koordinacijom i suradnjom".

Pored SAD, Rusije, Kine, Francuske i Velike Britanije, postoje i druge zemlje koje imaju nuklerano oružje, a to su Indija, Pakistan, Izrael i Sjeverna Koreja.