Nekadašnji Titov brod "Galeb" prodan je danas na usmenoj javnoj dražbi Gradu Rijeci za 150.000 dolara, doznaje se na riječkom Trgovačkom sudu.

Riječka gradska uprava jedina je predala ponudu za kupnju, a, prema odluci suda, vlasnica broda postat će nakon što uplati novac i rješenje o dosudi broda postane pravomoćno.

Odvjetnik ovršenika, odnosno dosadašnjeg vlasnika broda, tvrtke Placid Sea iz Liberije grčkog brodovlasnika Johna Paula Papanicolaua, dao je nekoliko primjedaba u vezi s prodajom, a o njima će se sud očitovati u pisanom rješenju o dosudi broda.

"Galeb" je procijenjen na 275.194 dolara, a kao najniža prihvatljiva ponuda bio je utvrđen iznos od 150.000 dolara koliko je i ponudio grad.

Već osam godina taj je brod vezan u brodogradilištu "Viktor Lenac" u kojemu je privremeno konzerviran i saniran. Ministarstvo kulture proglasilo ga je 2006. kulturnim dobrom.

Po odluci riječkoga gradskoga Poglavarstva iz 2007. privremeni skrbnik "Galeba" bio je Odjel gradske uprave za kulturu, a za popravak je iz gradskih prihoda od spomeničke rente osigurano pola milijuna kuna.

Ministarstvo kulture utvrdilo je 2007. da je brod u vrlo lošem stanju i da može potonuti, pa je upozorilo vlasnika da spriječi njegovo propadanje.

Vlasnik nije reagirao na upozorenje, pa je Ministarstvo predložilo da grad Rijeka imenuje privremena skrbnika koji će popraviti oštećenja.

Brod "Galeb" dugačak je 116,7 i visok 8,75 metara, gaz mu je 5,9 metara, a nosivost 1930 tona. Izgrađen je 1938. u brodogradilištu Ansaldo u Genovi kao teretni brod. Potopljen je u Drugom svjetskom ratu, a nakon rata je uređen kao putnički brod za Titove potrebe. Oprema za klimatizaciju, navigaciju i komunikaciju tog nekad luksuznoga putničkog broda je djelomice ili posve uništena i pokradena.

Srbijanske i crnogorske vlasti prodale su "Galeb" tvrtki Placid Sea i brod je dotegljen u "Viktor Lenac". Budući da vlasnik nije podmirio višegodišnje troškove agencije i pomoraca koji su nadzirali brod, na riječkom Trgovačkom sudu pokrenuta je ovrha i prodaja broda, a vlasnik je potom uložio nekoliko prigovora.

Pravo prvokupa imali su Republika Hrvatska, Primorsko-goranska županija i grad Rijeka, a to pravo prva su mogli ostvariti riječka gradska uprava i Županija. (hina/metro-portal)