Hrvatska je ove godine nešto popravila plasman na ljestvici Reportera bez granica pa se popela za tri mjesta i sada je 56. Kao poseban problem izdvojena je Hrvatska televizija koja, kako piše, „već godinama pati zbog masivnog političkog miješanja u kadrovsku politiku i redakcijske odluke". Kritizira se i stanje u privatnim televizijskim kućama zbog „nepreglednih vlasničkih odnosa" koji „često skrivaju povezanost s gospodarstvom i politikom". Spominju se i kampanje zastrašivanja novinarki i novinara koji izvještavaju o organiziranom kriminalu i ratnim zločinima te masa tužbi podignutih protiv medija i novinara.

Bosna i Hercegovina je i i ove godine na 58. mjestu. Reporteri bez granica tvrde da u toj zemlji kod većine medija „redakcijsku liniju određuju veze s političkim strankama ili etnička agenda". Izražava se i zabrinutost zbog nepreglednih vlasničkih odnosa u medijima. Također se ističe da je objektivno izvještavanje još najlakše naći na pojedinim internetskim portalima. „Nacionalistička retorika, stalni verbalni napadi i česte sudske tužbe političara zbog narušavanja ugleda potiču neprijateljsku klimu za novinare, a neki od njih su izloženi masivnim prijetnjama", stoji u izvješću. Naglašava se i da su ratni zločini i dalje tabu tema.

Srbija i Slovenija u lošem društvu

Ni Srbija nije uspjela popraviti svoj plasman na ljestvici Reportera bez granica, pa je i ove godine na 93. mjestu. U kratkom izvješću o stanju u toj zemlji se odmah na početku ističe: „Otkada Aleksandar Vučić, najprije od 2014. kao premijer a potom kao predsjednik, određuje politiku Srbije, novinarke i novinari tamo ne mogu računati ni na sigurnost niti na zaštitu države." Upozorava se i da je povećan broj napada na medije i prijetnji smrću novinarima, no da se počinitelje kazneno ne goni. Reporteri bez granica navode da režimski mediji vrijeđaju istraživačke novinare, a da protiv novinara hajku vode čak i predstavnici vlade. „Tko ipak istražuje vruće teme kao što su organizirani kriminal i korupcija, svoja izvješća većinom može objaviti samo u publikacijama s ograničenim dometom." Zaključuje se da država kao najveći financijer i naručitelj reklama vrši znatni utjecaj na izvještavanje novinara. Srbija i Kosovo se, u istoj rečenici s Kinom i Venezuelom, također spominju kao države u kojima se novinare uhićuje zbog izvještavanja o pandemiji koronavirusa.

I Slovenija se u izvještaju Reportera bez granica nije našla u dobrom društvu: „U različitim dijelovima svijeta šefovi država i vlada huškaju protiv medija kao i pojedinih novinarki i novinara i tako stvaraju klimu agresivnosti i nepovjerenja. Primjeri su Donald Trump u SAD-u, Jair Bolsonaro u Brazilu i premijer Janez Janša u Sloveniji." Slovenija je pala za četiri mjesta i sad je na 36. mjestu.

Od ostalih zemalja iz regije Kosovo je 78. (minus 8), Sjeverna Makedonija 90. (plus 2), a Crna Gora se popravila za jedno mjesto i sada je 104.

Kao najveći problem za crnogorske medije ističu se prijetnje i napadi na novinare „malobrojnih neovisnih medija - posebno na one koji istražuju o korupciji ili organiziranom kriminalu i njegovoj povezanosti s politikom". Navodi se da u većini tih napada počinitelji nisu pronađeni.

Manje ubijenih novinara, ali više uhićenja

Što se tiče opće situacije u svijetu, u godišnjem izvješću Reportera bez granica stoji da je u 2021. zabilježeno manje ubojstava novinarki i novinara nego u nekoliko proteklih godina - 46. Kao razlog se navodi to što su se djelomice smirili regionalni sukobi, poput onih u Siriji, Iraku i Jemenu. Najviše medijskih djelatnika je ubijeno u Meksiku (7) i Afganistanu (6) te u Jemenu i Indiji (po četiri). Širom svijeta je oteto 65 novinara.

No istodobno je zabilježen rast broja ozbiljnih prijetnji i uhićenja novinara - prije svega u Kini, Bjelorusiji i Mjanmaru. 2021. godine je zbog svog posla uhićeno najmanje 488 novinara. To je najveći broj dosad. Njih 103 nisu profesionalni novinari, dakle uglavnom djeluju kao aktivisti i to većinom na društvenim mrežama.

Što se tiče zapadnih demokracija u Europi i SAD-u, ondje populisti i pristaše teorija zavjera ugrožavaju slobodno izvještavanje, i to pogotovo u ovo doba pandemije koronavirusa.

Julian Assange, Peter de Vries, Shahnaz Roufi

Iza svakog ubijenog ili zatvorenog novinara krije se pojedinačna sudbina. Shahnaz Roufi je bila afganistanska novinarka koju su u ožujku ubili islamistički borci. Ubojstvo reportera Petera de Vriesa je potreslo Nizozemsku i Europu.

A trenutačno je najveća pozornost posvećena slučaju Juliana Assangea, australskog osnivača platforme Wikileaks. Prošli tjedan je sud u Londonu ukinuo zabranu njegovog izručenja SAD-u gdje mu prijeti kazna doživotnog zatvora.

Organizacija Reporteri bez granica osnovana je 1985. i djeluje iz svog sjedišta u Parizu kao i iz 13 regionalnih ureda u više od 130 zemalja svijeta.