Ove godine je zabilježeno 15 ubijenih novinara više nego prošle godine, kaže se u godišnjem izvješću nevladine organizacije Reporteri bez granica. Više od polovice novinara ubijeno je u pet zemalja: Afganistanu, Siriji, Meksiku, Jemenu i Indiji. „Brojke iz godišnje bilance pokazuju da su oružani sukobi i dalje širom svijeta najveća opasnost za novinare. No zastrašujuće je da je istodobno tako mnogo novinara ubijeno izvan ratom zahvaćenih područja", kaže predstavnik Reportera bez granica Michael Rediske. I dodaje: „Počinitelji i naručitelji mogu prečesto računati s time da će čak i ubojstva ostati bez posljedica."

Na ovogodišnjoj ljestvici slobode medija vode Norveška, Švedska i Nizozemska, dok je Njemačka na 15. mjestu. Od država nastalih na području bivše Jugoslavije stanje slobode medija se znatno pogoršalo jedino u Srbiji, koja je ove godine sa 66. pala na 76. mjesto. Najbolje je rangirana Slovenija (32. mjesto, poboljšanje za pet mjesta), Bosna i Hercegovina (62., poboljšanje za tri mjesta), Hrvatska (69., poboljšanje za pet mjesta), Kosovo (78., poboljšanje za četiri mjesta), Crna Gora (103., plus tri) i Makedonija (109., plus dva).      

Afganistan ostaje opasna zemlja

Zemlje u kojima je ubijeno najviše novinara i medijskih djelatnika bile su: Afganistan (15), Sirija (11), Meksiko (9), Jemen (8) i Indija (6). I u SAD-u je ove godine ubijeno šest novinara, od toga je četvero njih stradalo 28. lipnja u napadu na  redakciju lokalnog lista „Capital Gazette". 

49 osoba je ciljano ubijeno baš zbog svoje novinarske djelatnosti, dok je 31 osoba poginula za vrijeme izvještavanja. Tri žrtve bile su žene. U proteklih deset godina širom svijeta ubijena su 702 profesionalna novinara.

Meksiko: novinari u borbi protiv korupcije i droge

44 medijska djelatnika poginula su na područjima na kojima se vode oružani sukobi. Od zemalja u kojima nema rata na prvom mjestu je po broju stradalih - Meksiko. Ondje posebno opasno žive novinari koji izvještavaju o korupciji i trgovini drogom. Kako ističu Reporteri bez granica, zaštita koja se tamo pruža ugroženim novinarima je često nedovoljna i neučinkovita. 

Među smrtno stradalima nisu samo profesionalni novinari i medijski djelatnici, nego i tzv. građanski novinari, tj. građani koji istražuju i objavljuju informacije na raznim platformama. Broj žrtava među njima se u odnosu na prošlu godinu skoro udvostručio: porastao je sa sedam na 13. Takva vrsta novinarstva sve važniju ulogu posebno igra u zemljama s autoritarnim režimima i u ratnim područjima, zato što su te regije za profesionalne novinare često nedostupne. 

150 novinara u zatvorima

Ove godine je porastao i broj novinara i medijskih djelatnika koji su završili u zatvoru: sa 107 u 2017. na 150 u prvih 11 mjeseci ove godine. Razlog su stroži zakoni usmjereni protiv online-novinara i društvenih mreža, recimo u Kini, Egiptu, Iranu i Saudijskoj Arabiji.

1.12. ove godine u zatvorima se širom svijeta zbog svog posla nalazilo 348 suradnika medija. Više od polovice zatvorenika je u samo pet zemalja: Kini (60), Egiptu (38), Turskoj (33), Iranu (28) i Saudijskoj Arabiji (28).

Reporteri bez granica u svom godišnjem izvješću pokazuju i koliko je zabrinjavajuća situacija u Kini, najmnogoljudnijoj državi svijeta. Među zatvorenicima je 48 građanskih novinara, koji pokušavaju zaobići sve strožu kontrolu koju Komunistička partija vrši nad tradicionalnim medijima pa objavljuju tekstove na društvenim mrežama i drugim internetskim platformama. Neki od njih su u zatvoru završili zbog jednog jedinog napisa na društvenim mrežama. Mnogi zatvorenici u Kini izvrgnuti su zlostavljanjima. Deset kineskih građanskih novinara je u tako teškom zdravstvenom stanju, da bi mogli umrijeti u zatvoru.

Problematična Turska

Kada je riječ o zatvaranju novinara, problematična je i Turska. Ova članica NATO-a je zemlja u kojoj se zbog svog posla u zatvorima nalazi najviše profesionalnih novinara. Ove godine ih je nešto manje nego u 2017., ali to ne znači da je situacija bolja. Mnogi od onih koji su pušteni na slobodu, poput Nijemca Deniza Yücela koji je vjerojatno najpoznatiji slučaj, još čekaju na sudsku presudu u prvom ili drugom stupnju.

Reporteri bez granica već dugo traže imenovanje posebnog UN-ovog povjerenika za zaštitu novinara. On bi mogao koordinirati rad država članica i pokušati provoditi postojeće međunarodno-pravne propise za zaštitu novinara.