Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u lipnju 12,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najviša stopa inflacije od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke, a ponajviše je posljedica rasta cijena energije i hrane. 

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju su u odnosu na svibanj porasle 1,1 posto, dok su u odnosu na lipanj prošle godine skočile 12,1 posto, pokazuje izvješće DZS-a, objavljeno u petak.

Rast cijena od 12,1 posto predstavlja znatno ubrzanje u odnosu na svibanj, kada su cijene porasle 10,8 posto.

„Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena nastavila se ubrzavati i tijekom lipnja te je, nakon što je u svibnju poprimila dvoznamenkaste vrijednosti, u lipnju dosegnula povijesno visokih 12,1 posto. Prosječni rast potrošačkih cijena tako je u prvoj polovici 2022. iznosio 8,6 posto", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj je razini najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku zabilježen u skupini prijevoz, za 20,3 posto, te hrane i bezalkoholna pića, za 16,9 posto.

U restoranima i hotelima cijene su na godišnjoj razini u prosjeku porasle 14,6 posto. S rastom od 13 posto prate ih cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, dok su cijene odjeće i obuće porasle 11,1 posto.

Cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva porasle su, pak, 9,6 posto, a rekreacije i kulture 8 posto.

Povišene stope inflacije i u trećem tromjesečju

„Iako rast i dalje predvode energija i hrana, primjetno je jačanje doprinosa ostalih sastavnica košarice potrošačkih dobara, pa se temeljna stopa inflacije, koja isključuje cijene hrane i energije, u lipnju popela na 7,1 posto godišnje", navode analitičari RBA.

Podsjećaju da je Vlada svojim intervencijama spriječila i snažniji rast naftnih derivata te troškova stanovanja, plina i električne energije.