« Hrvatska
objavljeno prije 7 godina i 6 mjeseci
MDA...

Rekonstrukcija vlade: jesu li birači izigrani?

Hrvatski premijer Andrej Plenković uspio je rekonstruirati vladu i spriječiti nove parlamentarne izbore. Potez je to koji je razbjesnio mnoge. Građani se nakon svega pitaju – ima li smisla izlaziti na birališta

Plenković je uspio u naumu, no do kada...
Plenković je uspio u naumu, no do kada... (Arhiva)
Više o

Vlada RH

,

rekonstrukcija

,

Andrej Plenković

Nakon godine dana rada, Plenkovićeva vlada je rekonstruirana sa 7 novih ministara. Neki od njih su promovirani s mjesta državnih tajnika, neki su samo promijenili ministarstvo kojem su na čelu. No samo su ministar graditeljstva i potpredsjednik vlade Predrag Štromar te ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak pobudili velik interes javnosti. Za osvježenu garnituru je glasovalo 78 zastupnika, dva više od propisanog minimuma.

Neviđena politička trgovina, prostitucija ili žrtvovanje u ime viših interesa, riječi su s kojima je opisivan nevjerojatan obrat u kojem se je Hrvatska narodna stranka (HNS) premetnula iz prirodnog partnera Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) u spasitelja Plenkovićeve vlade. Doduše, bolji poznavatelji političkih prilika su uoči lokalnih izbora govorili da je rat između HDZ-a i HNS-a tek glumljena priča s kojom se je kupovalo vrijeme.

„Andrej i ja"

Alibi za neprincipijelnu suradnju je pronađen u reformi obrazovanja, jedinoj temi koja, čini se, može na ulice izvući veliki broj građana i ujediniti sve one koji se protive rastućoj neokonzervativnoj fronti. Pa je Plenković Ministarstvo znanosti i obrazovanja predao HNS-ovoj Blaženki Divjak, što je djelomično primirilo znanstvenu zajednicu. No pitanje je koliko će Divjak imati slobodne ruke u kreiranju obrazovnih politika, budući da je operativno kurikularna reforma povjerena ljudima bliskim konzervativnim organizacijama. U toj se je smjeni Plenković riješio jednog od najvećih tereta, bivšeg ministra obrazovanja Pave Barišića, koji je u svom radu, prema Odboru za etiku u znanosti, plagirao američkog politologa Stephena Schlesingera.

Privremeni gubitnik ove trgovine Ivan Vrdoljak povukao se s mjesta šefa HNS-a koji sada vodi Predrag Štromar, ekonomist s iskustvom varaždinskog župana. On je pak utržio mjesto potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva. Štromar koji je već na objavi suradnje dviju stranaka višestrukim ponavljanjem „Andrej i ja" pokazao koliko mu znači ovo napredovanje, novinarima nije mogao ponuditi smisleni odgovor na pitanje kako će surađivati s ministrom financija Zdravkom Marićem, čovjekom kojeg je HNS svim silama pokušao izbaciti iz vlade i to zbog njegovog ranijeg rada u posrnulom Agrokoru.

Za svakoga ponešto

O prirodi ovakve suradnje možda najviše govori i činjenica je u Tomislav Saucha, bivši SDP-ovac opterećen optužbama da je krao novac iz vladine blagajne, u posljednji trenutak uletio u sabornicu kako bi dignuo ruku za nove Plenkovićeve ministre pa je, prema dojavama medija, zatražio pristupnicu u Klub zastupnika HNS-a. Dakako, tu je i činjenica da bi on, ali i brojni drugi koji su podržali rekonstrukciju vlade, raspisivanjem izbora izgubili unosne saborske fotelje i teško pronašli barem približno dobro plaćeni posao. Ne treba ni zaboraviti da je HNS u javnosti percipiran kao stranka koja uvijek pronađe toplo i sigurno mjesto za svoje ljude pa je za očekivati da će u ministarstva ući novi državni tajnici i voditelji stručnih skupina. Zastupnicima manjina, koji prije ili kasnije uvijek podrže vladajuće, zahvalnost je iskazana mjestom potpredsjednika Sabora. Tu je fotelju dobio talijanski zastupnik Furio Radin, dok bi, prema neslužbenim informacijama, Plenković mogao zahvaliti zastupniku srpske nacionalne manjine Miloradu Pupovcu formalnom osudom ustaškog pozdrava „za dom spremni" ili čak skidanjem spomen ploče u Jasenovcu, a na kojoj su ispisane te tri riječi. Jer radikalno desno krilo HDZ-a i njegovi birači već stvaraju jezgru oko bivših HDZ-ovih aduta Brune Esih i izbačenog Zlatka Hasanbegovića.

Koji su zajednički interesi HDZ-a i HNS-a osim glasno deklarirane kurikularne reforme i pozivanje na sreću budućih generacija? Pitanje je to koje se postavlja u svjetlu činjenice da ankete pokazuju kako bi na izvanrednim izborima Plenković učvrstio svoju poziciju pri čemu bi mu se otvorio prostor za neke druge prirodnije suradnje. Javnost je zasićena brojnim tezama; od neutraliziranja Vrdoljakove afere „razdjelnici", preko pada moćnog Agrokora i zaštite zajedničkih korupcijskih interesa pa sve do smjelijih interpretacija koje govore da je HNS tek trojanski konj s kojim upravlja bivši šef HDZ-a Tomislav Karamarko.

Plenkijev poljubac smrti

HNS će, prema dosad viđenom, teško preživjeti HDZ-ov „poljubac smrti", jer sve su slične koalicije završile marginaliziranjem slabijih partnera. Zbog toga je simbolično u sabornici, na zahtjev SDP-ovih zastupnika, održana i minuta šutnje za „dragu pokojnicu". Iz stranke će snagom statuta biti izbačeni članovi koji su se oduprli suradnji s HDZ-om, među njima je i Anka Mrak Taritaš koja je na izborima, usprkos odmaganju iz stranačke centrale, ozbiljno ugrozila poziciju zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Svi oni poručuju da su birači izigrani, jer da su htjeli glasati za HDZ, ne bi glasali za Narodnu koaliciju na prošlim parlamentarnim izborima.

A uoči izbora Andrej Plenković je pozivao građane da iskoriste svoje biračko pravo te da tako daju što snažniji legitimitet budućim zastupnicima u Saboru. Ipak, jučer im je poručio da je riječ o daru, a ne obvezi. „Mandati svih zastupnika su neotuđivi i neopozivi", Plenkovićeve su riječi koje brišu sadržaj i ostavljaju tek formu demokraciji u Hrvatskoj. Teško je očekivati da će se to promijeniti, ako znamo da je stranka koja je pogazila sve dane riječi biračima i partnerima preuzela resor obrazovanja u kojeg, makar formalno, pripadaju građanski odgoj i demokratska kultura.

Piše: Siniša Bogdanić/DW
10.06.2017. 15:01:00
Novi komentar
nužno
nužno