Dimitrije Popović, akademski slikar, istaknuto je ime suvremene domaće i europske likovne produkcije. U povodu najnovije zagrebačke samostalne izložbe razgovoramo s autorom.

Gospodine Popović, sedmog prosinca predstavili ste se s novom  samostalnom izložbom, posvećenu velikoj obljetnici, 500 godina smrti Leonarda da Vincija. Izlažete u Studiju Moderne galerije"Josip Račić". Što ste izložili?

- Izložba posvećena Leonardovom jubileju  koncipirana je u dva dijela.  Prvi  dio čine nekoliko starih radova iz ciklusa ,,Omaggio a Leonardo" nastalih početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Ti su radovi izlagani u zagrebačkoj Galeriji Shira, u milanskom Palazzo Sormani povodom jubileja ,, Leonardo a Milano 1482 - 1982" te u rimskoj galeriji Studio ,, S " arte conteporanea. Drugi dio čine recentni radovi među kojima je poseban akcent stavljen na dvije majstorove kompozicije , na ,,Bitku kod Anghiaria" i na ,,Posljednju večeru". U  radovima inspiriranim spomenutim djelima  želio sam na suvremen likovni izraz  istaći Leonardovu sposobnost  da je podjednako superiporno moga izraziti  violentnost  ratničkog sukoba, kroz žestinu pokreta što je vidljivo u  ,,Bitci kod Angiarija" i izražavanju klasične uzvišenosti ,, mirne uznemirenosti " u  instalaciji koju sam  naslovio ,, Tajna posljednje večere". Za otvorenje izložbe osmislio sam  performans ,, Leonardova majka" koju je utjelovila manekenka  Ivana Majstorović. Performans je zasnovan na frojdističkom  ključu kompleksne  Da Vinčijeve  personalnosti odnosno na  njegovoj zabilješci iz djetinjstava, kad je , dok je ležao u kolijevci, jedan je jastreb sletio otvorio  mu  usta i - nekoliko puta  repom među usne .  Izložba ostaje otvorena do 5. siječnja.

Na izložbi dominiraju  crteži kombinirani s  akrilikom. Izložio sam već spomenutu instalaciju ,, Tajna posljednje večere", zatim jedan objekt i jedan asamblaž. Dakle na izložbi  su zastupljeni  klasični i  moderni mediji. Izbor medija određivao je karakter motiva kao što je  to uobičajeno u mom   stvaralaštvu  uopće

Izložbu ste naslovili Božansko i demonsko u Leonarda da Vincija.

- Naslov izložbe sam bazirao na suprotstavljenim percepcijama Leonardove   složene osobnosti. Božansko -  tvorac savršene ljepote,apologet ljubavi, afirmator slobode, pronalazač, konstruktor. Demonsko -  optužen za sodomiju, za seciranje preko trideset  leševa, mizantrop, filozofiju pretpostavljao kršćanstvu.

Koliko i danas renesansa utječe na suvremeno vrijeme?

- Renesansu  možemo vidjeti u kontekstu  značenja njene onovremene pojave, dakle u  razvoju humanističkih i tehničkiz znanosti u fokusiranju za važnost i sposobnost ljudskog bića, za potpunu afirmaciju čovjeka kao mjere sih stvari. Baveći se sobom  čovjek pokušava prodrijeti u tajnu  vlasitog postojanja . Razvoj i ekspanzija filozofsko znanstvene misli, raznih tehničkih otkrića, početkom XX stoljeća te oslobođenje kreativne umjetničke energije kao i položaj i samosvijest umjetnika, neke su od odlika koje možemo povezati s kulturno  umjetničkom klimom  XV i XVI stoljeća poglavito u Italiji.

Leonardo je odavno prisutan u Vašem djelu.

- Točno. Leonardovo djelo je prisutno  još u mojim ranim radovima, u nadrealističkim kompozicijama kolaža, objekata i asamlaža  koje sam radio početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća u kojima sam  koristio reprodukcije Da Vinčijevih  djela ,,Mona Lise Gioconde,, , ,,Ginevre de Benci" ili ,,Portret neznanke". Kasnije u osamdesetim godinama   nastao je  spomenuti ciklus radova naslovljen ,,Omaggio a Leonardo".  Zanimao me spoj  onog nespojivog o kojem je pisao Leonardo, o suprotnosti lijepog i ružnog koje jeno drugo isiču što je odgovaralo mom senzibilitetu za nadrealizam. Tu je, naravno, Leonardov interes za ljudsko tijelo, za anatomiju, što  je posebno važno  za način mog izražavanja. Upravo ova izložba s recentnim radovima inspiriranim renesansnim genijem potvrđuje  koliko je Leonardo  aktualan i sa svojom kompliciranom, nedokučivom, osobnošću  višestruko inspirativan.

Što je novo u atelijeru?

- Radim na ciklusu ,,Mit mode" kojeg sam započeo prije tri godine. Nadam se da ću ga dovršiti sljedeće godine.

Planovi, izložbe, knjige...?

- Što se tiče pisanja  radim na rukopisima  eseja za buduću knjigu pod radnim naslovom ,,Mržnja u slikarstvu. To će biti  izbor radova od klasičnih djela  slikarstva i skulpture do dadaizma. U izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti u pripremi je izdanje moje monografije ,,Mit o ženi". Radi se o izboru radova  motiva  s ženskim likovima  od mitskih, kao na primjer Medeje i Meduze do Marilyn Monroe ili Brigitte Bardot. Što se tiče izložbi, u planu je da se moja izložba održana krajem svibnja u Rimu organizira 2020. godine u  Parizu.