Ravnopravnost spolova u Hrvatskoj i dalje je na vrlo niskim granama, pokazalo je istraživanje Europskog instituta za ravnopravnost spolova koje je na prvo mjesto u EU stavio Švedsku, na zadnje Grčku, a Hrvatska je na bijednom 24. mjestu.

"Najbolja zemlja je Švedska s rezultatom od 82,6 bodova (od 100), a Grčka je pala na dno s 50 bodova. Nagrada za zemlju koja je ostvarila najveći napredak ide Italiji koja je napravila velik korak unaprijed i osvojila dodatnih 12,9 bodova čime je zauzela 14. mjesto na ljestvici", naglašava institut u izvješću o ravnopravnosti spolova za 2017. godinu.

U Hrvatskoj indeks ravnopravnosti spolova iznosi 53,1 bod. Od nje su u EU-u lošiji Grčka, Mađarska, Rumunjska i Slovačka.  U gornjem dijelu tablice, iza Švedske slijede Danska, Finska i Nizozemska.  Europski prosjek iznosi 66,2 boda.

Indeks ravnopravnosti spolova alat je kojim se mjeri napredak ravnopravnosti spolova u EU-u. Razvio ga je Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE). Indeks obuhvaća šest osnovnih područja: posao, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje te dva sporedna područja: nasilje nad ženama i neravnopravnosti koje se preklapaju. Indeksom se pruža veća vidljivost područja u kojima je potrebno poboljšanje i podržavaju tvorci politika u stvaranju učinkovitijih mjera za ravnopravnost spolova, pojašnjava institut.

Hrvatska bilježi dobar rezultat kada se radi o zdravlju (83,3 boda), novcu (69,9 bodova) i poslu (69,4 boda), a mnogo lošiji od toga kada se radi o moći (28,5 bodova).

Kategorija zdravlja mjeri zdravstveni status, zdravo življenje i pristup zdravstvenoj skrbi, kategorija posla u kojoj mjeri žene i muškarci mogu imati jednak pristup zapošljavanju i dobrim radnim uvjetima, a kategorija novca pristup financijskim resursima i jednakost plaća za oba spola.

Kada se radi o kategoriji moći gdje Hrvatska ima samo 28,5 bodova, institut naglašava da je upravo u tom području na razini EU-a postignut najveći napredak.

Domena moći mjeri ravnopravnost u području donošenja odluka na političkom ekonomskom i socijalnom planu. Tu se mjeri i broj žena u parlamentu, vladi i lokalnoj vlasti, u upravnim odborima velikih kompanija, kao i u području medija, istraživanja i sporta.

Napredak je izostao u 12 zemalja s obzirom na to kako muškarci i žene provode svoje vrijeme, a među njima je i Hrvatska. Tek svaki treći muškarac svakodnevno u EU kuha i obavlja kućanske poslove, dok je to slučaj gotovo sa svakom ženom (79 posto). U Hrvatskoj je ta situacija još gora - na svakodnevnoj bazi samo 11,9 muškaraca kuha i obavlja kućne poslove. Isto tako, muškarci imaju više vremena za sportske i kulturne aktivnosti te odmor.