U Hrvatskoj je stopa zaposlenosti, koja se određuje kao postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu, 66,9%, po čemu je pri dnu u EU-u uz Italiju (62,6%) i Španjolsku (65,7%).

Najvišu stopu ima Švedska, 80,8 posto, a slijede je Njemačka i Nizozemska (80) i Češka (79,7).

Grčka sa 61,1% ima najnižu stopu zaposlenosti.

MEDITERANCI RADE NAJKRAĆE

Bilo da je to kulturološki uvjetovano, dio tradicije ili pak povijesno-političke ostavštine, činjenica je da zemlje sa sjeverozapada Europe imaju bolje brojke kad su u pitanju pokazatelji s područja tržišta rada. To vrijedi i za trajanje radnog vijeka.

Prije odlaska u mirovinu Šveđani u prosjeku rade 42 godine, a četiri desetljeća na radnome mjestu broje i Nizozemci (41 godina) i Danci (40 godina). Gotovo deset godina kraće od Šveđana rade Talijani (31,2 godine), koji imaju najkraći radni vijek u EU, čiji prosjek iznosi 35,7 godina.

Hrvatska se i smjestila uz bok ostalih mediteranskih zemalja s prosječnim radnim vijekom u trajanju od 32,8 godina.

Manje radnog staža, više radnih sati

Kraći radni vijek ne znači nužno i manje rada za vrijeme zaposlenosti. Primjer za to je Grčka. Naime, prema posljednjim raspoloživim podacima za 2020., između svih zemalja EU-a, Grci su ti koji su u prosjeku uobičajeno tjedno radili najviše sati na glavnom poslu (41,8 sati). Time su prebacili europski prosjek od 37 sati rada tjedno za gotovo pet sati. Više od prosjeka radili su i stanovnici Hrvatske (39,6 sati). S druge strane, najmanje sati tjedno u EU odradili su Nizozemci, koji u prosjeku uobičajeno rade 30,3 sata.

NAJVEĆI UDIO ZAPOSLENIH U HRVATSKOJ IMA ZAVRŠENU SREDNJU ŠKOLU

Bilo da se traži ili nudi posao, stupanj obrazovanja jest, uz radno iskustvo, jedan od ključnih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa. Iako nije izravan pokazatelj sposobnosti, završena škola otvara ili zatvara mnoga vrata. U Hrvatskoj, kao i u EU, najveći udio zaposlenih ima srednjoškolsko obrazovanje. Dok je gotovo polovica zaposlenih Europljana svoje obrazovanje završilo otprilike u vrijeme stjecanja punoljetnosti, u Hrvatskoj je taj postotak još viši (63,1 posto).

Sve u svemu, još nam je i dobro koliko i kako radimo...