Arbitražna bura iz Piranskog zaljeva stigla je do Zagreba. Na sastanku održanom u Ministarstvu poljoprivrede u četvrtak istarski ribari su od države zatražili siguran i neometan ribolov u Piranskom zaljevu i zaštitu od slovenskih kazni. Nakon što je Ljubljana krenula u jednostranu primjenu arbitražne odluke u Piranskom zaljevu, hrvatskim ribarima su zaprijetile visoke kazne zbog ribarenja u "slovenskom moru". To je povećalo pritisak na vladu Andreja Plenkovića, koja mora pronaći odgovor na problem istarskih ribara, a istodobno osigurati da time ni neizravno ne prihvati arbitražnu odluku.

Kako nam je nakon zagrebačkog sastanka kazao savudrijski ribar Danilo Latin, jedan od članova ribarske delegacije, ribari su dobili "čvrste garancije" da će i dalje moći neometano ribariti na području na kojem su ribarili i dosad. "Naš strah se rasplinuo", kazao je Latin.

Odšteta za ribare

Na upit DW-a kako će točno država zaštititi hrvatske ribare u spornom zaljevu, Latin objašnjava kako će policija i dalje pružati "fizičku zaštitu hrvatskim ribarima do crte razgraničenja". Kada je riječ o slovenskim kaznama, Latin kaže kako je dogovoreno da će ribari kazne "proslijediti hrvatskim državnim institucijama", koje će se "pobrinuti da kazne neutralizira". Kako će ih to "neutralizirati", Latin nije znao objasniti, no ono što je čuo njemu je bilo dovoljno. "Naše je da ribarimo, a za sve ostalo pobrinut će se hrvatska država", dodaje.

"Još uvijek ne znamo što će se događati. Vidjet ćemo kako će ovo funkcionirati u praksi kada netko prvi put zaglavi na granici", oprezan je u prvom komentaru politički analitičar i jedan od najboljih poznavatelja hrvatsko-slovenskih odnosa Davor Gjenero. Čini mu se kako je obećanjem ribarima da će se za njih pobrinuti hrvatska država postupila isto kao što je slovenska država postupila kada je Slovencima koji su ostali na hrvatskoj strani granice platila preseljenje u Sloveniju. Time je, smatra Gjenero, hrvatska država neizravno priznala da su ti ljudi bili akteri koji su igrali za državu u vrijeme zaoštravanja, pa je sada država preuzela njihove troškove koji su posljedica tog djelovanja. Slično je i u Sloveniji tamošnja država cijelo vrijeme bila svjesna da Slovenija nije mogla dobiti ustupke na kopnu, ali je ljude svejedno gurala u ovu igru kako bi ostvarila glavni interes na moru, teritorijalni kontakt s otvorenim morem, koji na koncu nije dobila arbitražom odlukom. "Država je mogla isplatiti odštetu ribarima da više ne ribare u Piranskom zaljevu ili im jamčiti da će preuzeti na sebe troškove onoga što ribari rade u ime države, odnosno ribare do crte za koju znamo da na kraju neće pripasti Hrvatskoj", objašnjava Gjenero.

Monopol države na primjenu sile

Situacija se na hrvatskoj strani dodatno radikalizira. Vukovarski branitelj Petar Janjić Tromblon u otvorenom pismu hrvatskoj vladi dao je Plenkoviću 72 sata da riješi spor u Piranskom zaljevu, jer će u protivnom to učiniti on koji će u sporne vode doći sa sto brodova, što može veseliti jedino slovenskog "jastreba" Karla Erjavca. Oglasila se i europarlamentarka Ruža Tomašić, koja je pozvala vladu da na slovenski pokušaj nasilnog rješavanja spora odgovori - silom.

Kada je riječ o Janjićevoj prijetnji, Gjenero je izričit: "Na tu je izjavu vlada morala najoštrije reagirati. Država je država i po tome što ima monopol na primjenu sile. Građani su društvenim ugovorom na državu prenijeli zadaću da brine o njihovoj sigurnosti, a izvan države ne smije postojati nijedna skupina ljudi, bez obzira na njihove motive, koji u ovom pitanju žele preuzeti suverena prava države. No kad se netko takav pojavi, on mora biti sankcioniran, jer u protivnom država nije država".

Američka diplomacija na hrvatskoj strani

Iako Janjićevu prijetnju ne promatra u kontekstu šireg pritiska unutarstranačke desnice na premijera Plenkovića, s obzirom na to da je Janjić desnije od HDZ-a, Gjenero podvlači kako je briga da ga unutarstranačka desnica "ne pojede" jedan od ključnih Plenkovićevih problema. Plenković s desnim krilom HDZ, po Gjeneru, ne smije ići u otvoreni sukob zbog neuvjerljive većine u parlamentu, iako i Plenković jasno poručuje HDZ-ovoj desnici da ni ona ne može bez njega. "To je ovih dana unutarstranačkoj desnici jasno poručio najpametniji iz Plenkovićevog kruga, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji je ovih dana istaknuo da je upravo unutarstranačka desnica izbornu pobjedu pretvorila u poraz, iz tog poraza izašla s vladom koju su upropastili i na kraju stranku doveli pred raskol, sve dok se nije pojavio Plenković", podsjeća Gjenero.

Jasno je da unutarstranačka desnica i u sporu sa Slovenijom prepoznaje Plenkovićevu slabu točku, iako Gjenero naglašava kako je za Hrvatsku arbitražna odluka problematična jedino u Piranskom zaljevu, pogotovo zbog činjenice da postoje indicije da je arbitražni postupak upravo u ovom dijelu bio najviše kompromitiran. Po njegovim riječima, međutim, ključ spora u Piranskom zaljevu ionako nije u razgraničenju, nego podjela ribolovnih zona nakon prihvaćanja arbitražne odluke, što se spominje i u hrvatskom pristupnom ugovoru i otežava poziciju Zagreba.

Premijer Plenković istodobno šalje optimistične poruke, tvrdeći kako je rješenje graničnog spora "bliže nego što se čini", a čini se da isto misli i prvi čovjek američkog State Departmenta za jugoistočnu Europu Hoyt Brian Yee. On je u razgovoru za N1 ponovio američki stav da se Washington u hrvatsko-slovenskom sporu neće svrstavati na jednu ili drugu stranu, optimistično tvrdeći kako su se obje strane dogovorile oko "okvira" za bilateralno rješavanje spora. "Riječ je o okviru s kojim je Plenković putovao u Ljubljanu, samo što Cerar ne smije javno reći da on taj okvir prihvaća. Hoyt je snažno na hrvatskoj strani, a on i američka diplomacija imaju velike rezerve prema slovenskoj politici. Ovom izjavom on Ljubljanu dovodi u neugodnu situaciju, pomažući Plenkoviću da nešto ipak dogovori s Cerarom", uvjeren je Gjenero.