Svemirski raketoplan Atlantis bit će 28. lipnja - ako ne dođe do nekih komplikacija - posljednji shuttle koji će se vinuti u svemir iz Svemirskog centra Kennedy, na Floridi. NASA-in tridesetogodišnji program raketoplana doći će svom kraju. Ali, to neće biti kraj američkih svemirskih pothvata.

Pedeset godina nakon što je raketa Redstone podigla u svemir prvog američkog astronauta Alana Shepharda, NASA prestaje slati astronaute u misije vlastitim svemirskim letjelicama. Umjesto toga, ona će se osloniti na letjelice dizajnirane i izgrađene u privatnom sektoru, koje će prevoziti teret i posade do Međunarodne svemirske postaje.

Očekuje se da će komercijalno izgrađene svemirske letjelice biti jednako snažne i pouzdane kao što su bile NASA-ine, ali će američke porezne obveznike koštati - daleko manje.

Kompanija Space Exploration Technologies - odnosno SpaceX - već je potpisala s NASA-om ugovor vrijedan milijardu i 600 milijuna dolara za 12 letova bez posade, za dopremu potrepština do svemirske postaje. SpaceX kaže da bi sporazum trebao sniziti cijenu lansiranja tereta na oko dvije tisuće dolara po kilogramu, manje od desetine onoga što je NASA-u koštalo da svemirskim raketoplanom podigne teret u svemir.

Predsjednik Obama traži od Kongresa da odobri 850 milijuna dolara za pomoć u razvoju privatnih raketa koje će opsluživati svemirsku postaju. Direktor NASA-e Charles Bolden kaže da bi ta sredstva podržavala svemirsko partnerstvo javnog i privatnog sektora: "Moramo imati sigurno i pouzdano raspolaganje takvim uslugama za naše astronaute i njihovu opremu. Upravo zato će ta proračunska sredstva ojačati naše partnerstvo s komercijalnom svemirskom industrijom."

Uloga privatnog sektora u svemirskim operacijama bez ljudske posade, poput proizvodnje satelita i robotskih letjelica, nije ništa novo, kaže bivši NASA-in direktor Alan Stern, koji sada radi za jedan znanstveno-istraživački institut koji aeronautičkoj i svemirskoj industriji nudi tehničku pomoć.

Stern kaže da privatni sektor obećava provoditi svemirske misije za djelić onoga su one tradicionalno koštale NASA-u. Primjerice, SpaceX kaže da cijenu lansiranja može smanjiti - ovisno o raketi - na između 50 i 100 milijuna dolara, u usporedbi s  milijardom i pol dolara koliko košta svaka misija svemirskog raketoplana.

Takva ušteda podjednako je dobra i za privatni sektor, kao i za javnost, kaže Stern: "To je ogromno smanjenje troška, koje će nam omogućiti da imamo istodobno više svemirskih linija i da si to možemo priuštiti. To znači da ćemo moći u svemiru učiniti više stvari nego što smo mogli u prošlosti."

Prošle godine, SpaceX je postala prva komercijalna aeronautička i svemirska kompanija koja je uspješno lansirala, postavila u orbitu i, potom, pokupila i vratila na Zemlju svemirsku letjelicu. Bio je to Falcon 9, koji je nosio kapsulu bez posade, nazvanu Dragon.

Ta se kapsula gradi kao dio NASA-ina sporazuma sa SpaceX-om i pod intenzivnim je testiranjem da bi mogla krajem godine izvesti misiju opskrbe Međunarodne svemirske postaje.

No, u medijima se pojavio komentar najvišeg ruskog svemirskog dužnosnika koji je rekao da Rusija neće dozvoliti raketikompanije SpaceX da pristane uz svemirsku postaju sve dok ne budu obavljeno najpotpunije moguće testiranje na sigurnost.

Sigurnost jest veliko pitanje i za privatne graditelje raketa. Alan Stern kaže da te kompanije ne provode uštede neprimjerenim srezivanjem troškova, jer, u slučaju nesreće, gubici za njih mogu biti ogromni: "Ako rakete ne funkcioniraju ili ima problema s kapsulama, to će se očitovati na njihov biznis ... ustvari to ih može koštati čitavog budućeg biznisa. A to je vrlo snažna motivacija za svaki privatni poduhvat."

Problema je već bilo. Kompanija Orbital Sciences Corporation, koja s NASA-om ima ugovor za isporuku potrepština svemirskoj postaji, pokušala je - ali nije uspjela - u ožujku lansirati jedan klimatski satelit na svojoj raketi Taurus XL. Teret vrijedan 424 milijuna dolara uništen je zbog toga što se omotač koji ga je trebao štititi nije otvorio.

U međuvremenu, sve dok ne budu spremne letjelice privatnih kompanija, NASA će Rusiji plaćati 750 milijuna dolara za prebacivanje astronauta i potrepština do Međunarodne svemirske postaje.