Gerhard Schröder, Silvio Berlusconi, Alexander Lukašenko, Nursultan Nasarbajev, Viktor Janukovič - lista visokih gostiju koje je Vladimir Putin pozvao na svoju inauguraciju na dužnost ruskog predsjednika (7.5.) ima simboličko značenje. Radi se o ljudima koji su novom-starom vladaru Kremlja posebno bliski: bivši šefovi vlada Njemačke i Italije, koji su u svojim domovinama prilično sporni, i tri aktivna predsjednika ranijih sovjetskih republika Bjelorusije, Kazahstana i Ukrajine. Sva trojica važe za autoritarne vlastodršce ili čak diktatore.

Ali ni Putin nije baš nesporan kao "otac nacije", mada se on tako pokušava predstaviti u javnosti. Na predsjedničkim izborima 4. ožujka je on doduše pobijedio s 64 posto glasova, ali njegovoj su pobjedi prethodile najveće ulične demonstracije u posljednjih 20 godina. Deseci tisuća ljudi su izašli na ulice u Moskvi i drugim ruskim gradovima kako bi protestirali protiv manipulacija na posljednjim parlamentarnim izborima. Kasnije se protest sve više počeo okretati protiv samog Putina.

Povratak u "normalnu" diktaturu

U subotu (10.3.) je u Moskvi bio organiziran veliki prosvjed protiv Vladimira Putina i izborne prijevare. Za razliku od nedavnih masovnih prosvjeda, na ulicama se našlo puno manje građana nego što se očekivalo. (11.03.2012)

Većina sudionika građanskog protesta "Za fer izbore" su predstavnici novog ruskog srednjeg sloja. Oni su se razvili doduše za vrijeme Putinove vladavine, kaže Hanns-Henning Schröder iz berlinske Zaklade za znanost i politiku (SWP), ali sada se djelomice od njega okreću. "Problem je da stari predsjednik, koji je na toj funkciji bio već osam godina, sada nailaazi na jedno novo društvo", objašnjava Schröder.

Prije točno 12 godina je Vladimir Putin po prvi puta kročio crvenim tepihom u raskošnoj carskoj palači u Kremlju. Bio je predsjednik u dva mandata i 2008. je morao napustiti funkciju jer ruski ustav dopušta samo dva uzastopna mandata jednoj osobi na tom mjestu. Potom je bio četiri godine predsjednik vlade, dok mu je predsjedničku fotelju takoreći "čuvao" njegov prijatelj i politički suputnik Dimitri Medvjedev. Dogovor je bio da se potom Putina ponovo vrati u Kremlj. Kada je taj deal u jesen 2011. posao poznat i u javnosti, duo Putin-Medvedjev je to želio prikazati kao jamstvo stabilnosti i kontinuiteta politike u zemlji. Ali mnogi građani su to doživjeli kao provokaciju. "Vremena su se promijenila", kaže predsjednica moskovskog Helsinškog komiteta Ljudmila Aleksejeva. Mnoge ljude je naljutilo da Putin i Medvedjev naprosto među sobom dogovaraju tko će vladati zemljom.

Socijalna politika i privreda

Mjesec dana prije stupanja na funkciju predsjednika je Putin najavio koji će biti prioriteti njegove politike. To je prije svega demografski razvoj zemlje - stanovništvo ove po površini najveće zemlje na svijetu se već godinama smanjuje i Putin je najavio da će taj proces zaustaviti. Osim toga njegovi će prioriteti biti sigurnost, otvaranje novih radnih mjesta, povećanje konkurentnosti ruske privrede i osnivanje Euroazijske unije s ranijim sovjetskim republikama.

Razlog za to da se politička liberalizacija ne nalazi na popisu Putinovih prioriteta je po njegovim riječima vrlo jednostavan: "Dobar predsjednik čini ono što naredo od njega očekuje", kaže Putin. A da bi se vidjelo što je to, dovoljan je jedan pogled na rezultate ispitivanja javnog mnijenja. Dvije trećine Rusa očekuju da novi šef Kremlja nastavi svoju dosadašnju politiku. Njegov najavžniji zadatak je po mišljenju ispitanika pobrinuti se za privredni rast te borba protiv korupcije i siromaštva. Zahtijev za demokratskim reformama je zahtijev samo manjeg dijela stanovništva, uglavnom obrazovanog srednjeg sloja. Koliko dugo će Putim moći vladati protiv te manjine, koja s vremeno ipak sve više jača, zasada je otvoreno pitanje.

Nade u demokratizaciju društva

Na Zapadu se mnogi nadaju da bi Putin u ovom svom trećem predsjedničkom mandatu mogao pokrenuti neke demokratske promjene. "Ja se nadam da će on nakon toliko godina na vlasti imati toliko mudrosti da zemlju učini doista demokratskom", kaže predsjednik vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta Elmar Brok. "Ukoliko on međutim nastavi činiti sve samo kako bi učvrstio svoju vlast, u jednom trenutku će izgubiti podršku ruskog naroda", smatra Brok.

Putin, koji ove godine navršava 60. godinu života, čini se da pomalo već razmišlja i o vremenu koje mu je još preostalo. "U životu svakog čovjeka dođe trenutak kada se više ne mora grčevito držati nekih stvari. On tada može i mora misliti na sudbinu svoje zemlje", izjavio je Putin pred početak svog trećeg predsjedničkog mandata. A u njegovom životu, dodao je Putin, taj je trenutak došao.