« Svijet
objavljeno prije 2 godine i 10 mjeseci
RUSKA POSLA

Putin, četvrta verzija

Nakon izborne pobjede u ožujku Vladimir Putin je svečano inauguriran za predsjednika Rusije. Hoće li nastaviti kao do sada ili razmišlja o novom početku? I hoće li mu ovo doista biti posljednji mandat?

Putinu nikad dosta
Putinu nikad dosta (Arhiva)
Više o

Vladimir Putin

,

četvrti mandat

Ceremonija je bila ista kao i prethodne tri u skoro dva desetljeća: dvorana u Kremlju, s puno zlata, jedna vrata se otvaraju i Vladimir Putin prolazi odlučnim korakom po crvenom tepihu. Od 2000. godine to je četvrti mandat 65-godišnjeg predsjednika Rusije. Čini se da je na vrhuncu moći.

Na izborima 18. ožujka Putin je dobio oko 77 posto glasova, što je njegov najbolji izborni rezultat. „To nije samo potvrda Vladimira Putina kao predsjednika, već i podrška njegovoj politici", kaže Gernot Erler, bivši povjerenik njemačke vlade za Rusiju. Od Putinovog novog mandata političar SPD-a očekuje prije svega „kontinuitet".

U Rusiji sve autoritarniji

Što autoritarni stil u unutarnjoj politici znači moglo se vidjeti tijekom vikenda kad je privedeno oko 1.500 demonstranata koji su širom zemlje, na poziv Alekseja Navalnog, prosvjedovali širom zemlje. Ta matrica se slijedi već godinama : ograničavanje slobode okupljanja, zastrašivanje civilnog društva, jače kontrole interneta, kao i pokušaj blokiranja aplikacije za razmjenu poruka „Telegram".

„Sustav će postajati još autoritarniji, ispod praga otvorene diktature", prognozira Manfred Hildermeier, njegov kolega sa Sveučiliša u Göttingenu. „To Putinu nije potrebno, za svijet on mora zadržati demokratski ogrtač."„Bojim se da će se ograničavanje demokratskog prostora nastaviti", kaže Martin Schulze Wessel, profesor povijesti istočne Europe na Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu. Ni borba protiv korupcije neće biti posebno uspješna, smatra on.

Masovni prosvjedi protiv Putina, poput onih u bivšim sovjetskim republikama Gruziji ili Ukrajini, ili ovih dana u Armeniji, trenutno se u Rusiji ne mogu očekivati, slažu se stručnjaci. „Oporba je na izborima pokazala da joj je teško nastupiti s jednim kandidatom", kaže Gernot Erler.

Ipak je svaka prognoza teška, jer preko interneta je moguće ljude brzo mobilizirati, kaže Manfred Hildermeier. On smatra da o razvoju ekonomske situaciji u zemlji ovisi hoće li biti prosvjeda.Na predsjedničkim izborima dva kandidata su nastupila kao predstavnici liberalne oporbe, Grigorij Javlinski i Ksenija Sobčak. Vođa oporbe Aleksej Navalni, kojem nije bilo dopušteno sudjelovati na izborima, pozivao je na bojkot.

Nema velikog napretka u ekonomiji

Putinu je do sada uspijevalo stabilizirati rusku ekonomiju nakon pada 2014. godine, čemu su prije svega doprinijeli pad cijene nafte i zapadne sankcije koje su uslijedile nakon aneksije Krima. Ali tu stabilnost ugrožavaju nove, znatno oštrije sankcije SAD-a.

Govoreći o stanju nacije prije dva mjeseca, Putin je Rusiji najavio tehnološki proboj. Stručnjaci su skeptični. „Putinu to neće uspjeti", smatra Hildermeier. „Njegova Ahilova peta su gospodarstvo i međunarodna ekonomska konkurencija." Ovisnost o izvozu sirovina je i dalje velika.Idućih godina ekonomska situaciju u Rusiji će biti sve teža, očekuje Stefan Meister iz Njemačkog društva za vanjsku politiku. „Manje će biti novca za mirovine, za socijalne izdatke, čak i za vojsku", kaže Meister. Zato će unutarnja politika biti važnija za vrijeme Putinovog četvrtog mandata, procjenjuje ovaj stručnjak.

Gledajući iz povijesne perspektive, Rusija je „skoro uvijek tehnološko zaostajanje u odnosu na Europu uspijevala nadići samo u savezu sa Zapadom". To sada nije na vidiku. Nastavit će se otuđenje između Rusije i Zapada, koje je, kako kaže ovaj stručnjak, prouzrokovala ruska „agresivna vanjska politika", smatra Hildermeier.

Distanca prema Zapadu

„Rusija se osjeća vrlo samouvjereno i sebe vidi kao silu koja se brine za red u budućem multipolarnom svjetskom poretku", kaže Gernot Erler o ruskoj vanjskoj politici. Pokušaj „daljnjeg kretanja u smjeru velike sile" će se nastaviti, vjeruje Stefan Meister. Pri tom Moskva profitira od „pasivnosti SAD-a i EU-a", kao što je slučaj u Siriji i svojim taktičkim potezima postaje važan akter na Bliskom istoku, kaže Meister.

Svi stručnjaci se slažu da će Rusija nastaviti kurs otuđenja od Zapada. Ključ za njihovo približavanje je rješenje ukrajinske krize, ali Moskva za to do sada nije pokazala spremnost.

Ipak, potpuno odvajanje Rusije od Zapada neće funkcionirati, smatra Schulze Wessel: Razmjena sa Zapadom je „previše jaka" i postoji mogućnost putovanja na Zapad. Alternativa vezivanja za Kinu „nije osobito privlačna", jer bi u tom slučaju Moskva morala prihvatiti ulogu mlađeg partnera Pekinga.

Jedno od najzanimljivijih pitanja tijekom četvrtog mandata je to hoće li ovo biti Putinov posljednji mandat. Ustav Rusije za predsjednika predviđa samo dva mandata jedan za drugim. Putin se toga pravila jednom već pridržavao. Od 2008. do 2012. godine bio je premijer i tek nakon zamjene uloga s tadašnjim predsjednikom Dmitrijem Medvedevim mogao je se vratiti u Kremlj.

Putin je sada opet pred izborom: odstupiti ili mijenjati Ustav. Manfred Hildermeier vjeruje u odlazak Putina: „Mislim da će biti promjene." Nakon Putinovog šestogodišnjeg mandata 2024. godine bi za predsjednika mogao biti izabran „neki lojalni član vladajuće političke elite".

Sam Putin je nakon izborne pobjede u ožujku kazao da „još" ne planira reformu Ustava. Ranije je najavljivao da ne želi biti „vječni predsjednik". Ali pritisak da ostane mogao bi biti velik.

Piše: oncharenko Roman, Vladimir Esipov/DW
08.05.2018. 08:01:00
Novi komentar
nužno
nužno