Redoslijed rađanja djece u obitelji uvijek je bila zanimljiva tema rasprava, kako stručnjaka tako i samih njenih članova. Navodno je 'redni broj' pod kojim ste rođeni igrao veliku ulogu u tome kako će vam se tijekom djetinjstva oblikovati osobnost i inteligencija. Prema najnovijem istraživanju, prvorođeni su pametniji od svoje braće i sestara, dok oni mlađi imaju bolje ocjene i puno su otvoreniji. Spomenuti rezultati mogli bi dodatno rasplamsati već uzavrele rasprave na temu važnosti redoslijeda rađanja u životu pojedinca. Činjenica je da su provedena brojna istraživanja, ali pravi zaključci tek se trebaju donijeti. U međuvremenu, istraživanje doktorandice Tiffany L. Frank sa Sveučilišta Adelphi s Long Islanda pokazalo je neke 'nedosljednosti' - prije se mislilo kako su prvorođenci ekstrovertni, ali sada ispada da nisu. S druge strane, potvrđeno je da najstarija djeca sposobnija i talentiranija. Pored svega toga, neke razlike između braće i sestara (različite dobi, naravno) su urođene i pojavljuju se bez obzira na to kako se roditelji ponašaju prema djeci.

U SAD-u su prijašnja istraživanja ove vrste obuhvaćala uglavnom djecu iz različitih obitelji. Na primjer, promatralo se jesu li američki predsjednici, astronauti i nobelovci prvorođenci ili ne. Pokazalo se da je to zaista slučaj - većina njih su prva djeca u obitelji. Ali takva istraživanja nisu uzimala u obzir obiteljske odnose s mlađom djecom u istoj obitelji (bratsko natjecanje i suparništvo je redovita pojava gotovo u svakoj obitelji). Nadalje, u takvim istraživanjima ispitanici su bili uglavnom već odrasli ljudi koji su se prisjećali djetinjstva što je moglo rezultirati i brojnim netočnostima. Zato je Frank s kolegama promatrala 90 parova djece iz pojedinih obitelji u srednjoškolskoj dobi. Sudionici su morali navesti kakve su im ocjene i zatim sami sebe ocijeniti u smislu inteligentnosti, radne etike i akademske uspješnosti, ali u usporedbi s ostalima. Istraživači su od škole na uvid dobili i službene podatke o ocjenama i uspješnosti općenito kako bi im provjerili točnost. Pokazalo se da su prvorođeni inteligentniji, ali mlađa djeca imaju bolji prosjek ocjena. Prvorođenci, teoretiziraju stručnjaci, imaju bolje ukupne rezultate na svim testovima jer su otpočetka kao jedinci imali potpunu roditeljsku pozornost. Mlađa djeca imaju bolje ocjene jer im starija braća i sestre pomažu u učenju jer su oni već svladali te probleme.

Osim toga, mlađa djeca se češće osjećaju pod pritiskom da zadovolje nepisane standarde koje postave starija djeca pa su više raspoložena u natjecateljskom smislu i zato pokušavaju nadmašiti starije. Sve kako bi im roditelji posvetili još više pozornosti. U drugom dijelu eksperimenta 76 parova djece je moralo odgovarati na niz pitanja i izjava uz pomoć kojih se analizirala njihova osobnost. Pokazalo se da su mlađa djeca otvorenija prema novim mogućnostima i iskustvima jer „vide sve prepreke koje su stariji svladali i zato se osjećaju samouvjerenije i sigurnije u postavljanju izazova sebi samima", napominju stručnjaci. Uz to, sklonija su opraštanju, senzibilnija su i druželjubivija. Prvorođeni su pak više perfekcionisti. Istraživanje je provedeno u srednjoj školi Lawrence u Cedarhusrtu, New York; Frank je pomoć dobila od kolega hannah Turenshine i Stephena J. Sullivana.