Prvi Europljani, otkriveni devedesetih godina u Atapuerci, na sjeveru Španjolske, brinuli su se o starijima, pokazalo je istraživanje objavljeno u američkom časopisu Nacionalne akademije znanosti. Istraživači, većinom s Madridskog sveučilišta, zaključili su to ispitujući ostatke ljudske zdjelice i dijela kralježnice stare više od 500.000 godina pronađene na tom nalazištu, jednom od najstarijih u Europi, upisanom 2000. u svjetsku baštinu čovječanstva.

Istraživanje je "pokazalo da je taj djelomični kostur koji je pripadao vrlo korpulentnom muškarcu vrste koja je prethodila Neandertalcima, bolovao od nekoliko degenerativnih bolesti dugo prije nego što je umro u 45. godini".

>>Svemirci su proveli genetski inženjering nad praljudima?

Zbog tih je bolesti morao hodati u pogrbljenom položaju, a možda se i koristio štapom da bi se držao uspravno i "vjerojatno su ga sprječavale da lovi". "Njegovo preživljavanje tijekom tako duga razdoblja s tim hendikepom daje naslutiti da se njegova nomadska skupina posebno brižno odnosila prema starijima", pišu autori studije.

Prethodno istraživanje na tom istom nalazištu pokazalo je 2009. da su ti prethistorijski ljudi bili kanibali. Fosilizirani ostaci koji su ondje pronađeni 1994. odgovaraju vjerojatno prvim ljudskim bićima koji su se razvili u Europi, zvanim "Homo antecessor".

Homo antecessor koji je živio prije Neandertalca i Homo sapiensa nastanio se prije približno 800.000 godina u špiljama Atapuerce, nesumnjivo nakon duge migracije iz Afrike prema Bliskom istoku, sjeveru Italije i Francuskoj.(hina/metro-portal)