Ljudsko oko normalnog čitača uvježbano je da odjednom vidi samo jednu riječ odjednom. Kod boljih čitača taj kapacitet je drugačiji i iznosi do pet riječi odjednom. To znači da taj čitač može čitati većom brzinom od normalnog čitača bez da osjeti razliku u shvaćanju sadržaja. Zašto dolazi do takve razlike?

Pokazalo se da još uvijek postoji golem prostor za istraživanje kapaciteta našeg mozga po pitanju načina na koji čitamo. Tony Buzan, autor niza knjiga o brzom čitanju i efikasnom učenju, uspoređuje brzinu «normalnog» čitača s puzanjem maloga djeteta. Naime, on tvrdi kako čovjek ima kapacitete za mnogo bržu obradu teksta i da smo zbog okoline na neki način uvjetovani čitati sporo.

«Za razliku od uobičajenih mišljenja o percepciji vidnog polja, oči imaju kapacitet opažanja do 30 slova u širinu i deset redova po stranici. Bitno je za napomenuti kako pritom oči zapažaju dostatnu količinu detalja», kaže Marina Čutura, direktorica škole brzog čitanja Ubrzano. Čutura napominje kako je trik u tome da čovjek svoju sposobnost gledanja pretvori u čitanje i na taj način iskoristi svoje daleko veće sposobnosti čitanja.

Na samom tečaju brzog čitanja rade se vježbe koje pomažu proširivanju vidnog polja i samim time omogućuju čitačima da lakše počnu brzo čitati. Za samo brzo čitanje je su bitni i neki drugi elementi poput koncentracije i mentalnog stava koji kaže kako je to moguće. Mnogi brzi čitači su najprije morali povjerovati u svoje sposobnosti kako bi ih uistinu mogli koristiti.

Između ostalog, kod brzog čitanja se razvijaju i neke druge vještine. Npr. kapaciteti pamćenja postupno se povećavaju te čitač lakše i duže pamti pročitani tekst. Zatim, to se odražava i na sposobnost učenja jer se razvija kreativnost te čitač lakše stvara zanimljive asocijacije s naučenim tekstom.