Srednja godišnja temperatura zraka 2010. je u Hrvatskoj bila viša od višegodišnjeg prosjeka, iako je prosinac bio hladniji nego što smo navikli, prenosi Hina. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) navodi da iznimku u prosincu čini Gospić, gdje su srednja mjesečna i godišnja temperatura zraka bile viša od višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.).

Ističe i da je srednja godišnja temperature zraka u 2010. godini bila viša od višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.), a neznatno negativno odstupanje zabilježeno je jedino na Zavižanu, i to -0,1 Celzijev stupanj.

Na opservatoriju Zagreb-Grič srednja godišnja temperatura zraka iznosila je 12,2 Celzijeva stupnja. Godišnja temperaturna odstupanja kretala su se od -0,1 Celzijev stupanj na Zavižanu do 1,0 Celzijevih stupnjeva u Gospiću.

Analize temperaturnih prilika pokazale su da su u najvećem dijelu Hrvatske temperature bile više od prosjeka. U kategoriji vrlo toplo bili su šire područje Bjelovara, Gospića i Zadra te zapadna obala Istre. Kategorija normalno obuhvaćala je dio zapadne Slavonije, Istre i Kvarnera te krajnji jug Hrvatske, a preostali dio Hrvatske u 2010. godini bio je svrstan u kategoriju toplo.

Temperaturna odstupanja u prosincu bila su u rasponu od -1,6 Celzijevih stupnjeva na Zavižanu do 0,5 Celzijevih stupnjeva u Gospiću.

Bilo je ili normalno ili hladno

Analiza temperaturnih prilika pokazala je da su u prosincu 2010. prevladavale dvije dominantne kategorije - normalno i hladno. U kategoriji hladno bio je krajnji zapad i jug Hrvatske, a ostatak Hrvatske bio je u kategoriji normalno, navodi DHMZ.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske u prosincu su na svim postajama zabilježeni dani sa snježnim pokrivačem, a na Jadranu je snijeg zabilježen u Rijeci, Malom Lošinju i Senju. Snježni pokrivač od jednog ili više centimetara zabilježen je u rasponu od jedan dan u Senju i Malom Lošinju do 30 dana na Zavižanu.

Maksimalne visine snijega u prosincu iznosile su 68 centimetara na Zavižanu, 66 centimetara na Pargu, 56 centimetara na Puntijarki, 41 centimetar u Ogulinu, 37 centimetara u Varaždinu itd., navodi DHMZ. Analiza mjesečnih količina oborina izraženih u postotku prosječnih vrijednosti (1961.-1990.) pokazuje da su u prosincu 2010. odstupanja u rasponu od 76 posto prosjeka za prosinac u Komiži (77,1 milimetar) do 246 posto prosjeka (343,0 milimetara) u Rijeci.

Analiza oborinskih prilika u prosincu 2010. pokazuje tri kategorije, i to kišno - krajnji istok Hrvatske, dio sjevernog Jadrana isključujući područje Senja i Rijeke, Lika i Dalmatinska zagora, vrlo kišno - šire područje Rijeke, te normalno - središnja Hrvatska i južni Jadran.

Analiza oborinskih prilika pokazala je da je u 2010. godini u Hrvatskoj oborina bilo više od prosjeka. Dio južnog i srednjeg Jadrana bio je u kategoriji normalno. Glavnina sjevernog dijela Hrvatske, te Istre i dijela Kvarnera bili su u kategoriji ekstremno kišno, a dio jugoistočne Slavonije i krajnji sjever Hrvatske (šire područje Varaždina) te dio središnje Hrvatske, Lika, Dalmatinska zagora i dio Kvarnera bili su u kategoriji vrlo kišno. U kategoriju kišno u 2010. svrstano je šire područje Karlovca i Ogulina te dio srednjeg i južnog Jadrana, navodi DHMZ.