Manjak državnog proračuna u ovoj godini umjesto predviđenih 0,88 posto iznosit će najmanje tri posto i to prema optimističnoj procjeni da ove godine neće biti pada BDP-a, rečeno je na današnjem predstavljanju publikacije "Financijska stabilnost" u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB).

No, kako su prognoze pojedinih institucija o padu BDP-a između jedan i dva posto "dosta realne", manjak bi mogao biti i veći, pa će radi očuvanja financijske stabilnosti država morati smanjiti potrošnju i zadržati deficit na razini koja se može financirati, ocijenio je glavni savjetnik guvernera HNB-a Žarko Miljenović.

Zbog svjetske financijske krize došlo je do velikog pada priljeva kapitala u europske zemlje s tržištima u razvoju, tzv. emerging markets, kao što je Hrvatska.

Po prognozi Međunarodnog instituta za financije iz Washingtona u ovoj godini priljev kapitala bit će na razini osmine priljeva od lani - to je pad sa 170 milijardi eura na 20 milijardi eura, što je ogroman šok za te zemlje, pogotovo jer se događa zajedno s padom izvozne potražnje, upozorio je Miljenović.

Zaduživanje na inozemnim tržištima je potpuno neizvjesno, pogotovo jer najnovije vijesti iz Rusije, koja je u velikim problemima i traži reprogram dugova, najavljuju mogućnost da se financijska tržišta još više zatvore prema hrvatskim zahtjevima.

HNB je nedavno proveo tzv. stresno testiranje koje je pokazalo da će banke i dalje zadržati visoku stopu otpornosti na moguće šokove - i uz pretpostavku 10 postotne deprecijacije tečaja kune i realnog pada BDP-a za dva posto banke bi zadržale stopu adekvatnosti kapitala 2,5 posto iznad propisanog minimuma od 12 posto. U takvim uvjetima fiskalna politika mora biti restriktivna i smanjivati rashode, pa su zahtjevi za smanjenjem državne potrošnje i štednjom potpuno opravdani, kaže Miljenović.

Za financijsku stabilnost je najbitnije povjerenje, a u Hrvatskoj su dva glavna vjerovnika čije povjerenje treba sačuvati razboritom monetarnom i fiskalnom politikom - strana tržišta koja posuđuju kapital i hrvatski građani koji drže štednju u bankama.

Miljenović smatra kako zasad ne treba zazivati MMF u pomoć jer se stabilizacijski program može formulirati i bez MMF-a, kao što je to Hrvatska učinila 1993. godine.

Pitanje je političke volje hoće li se ići u restrukturiranje javnog sektora i javnih rashoda, a moj je dojam da Vlada to pomalo prihvaća i pokušava neformalno u hodu uvesti neke oblike štednje, napominje Miljenović.

Jučerašnju najavu premijera Ive Sanadera o izmjenama mirovinskog sustava kojima se dovodi u pitanje nastavak funkcioniranja drugog mirovinskog stupa Miljenović je ocijenio kao "dosta veliko iznenađenje" dodavši kako bi takve mjere imale veliki utjecaj na tržište kapitala.

Ako iza toga stoji ideja da se financira proračunski manjak onda je to loša ideja, jer sadašnja situacija zahtijeva smanjenje deficita, a ne njegovo financiranje na takav način, smatra glavni savjetnik guvernera HNB-a.

Direktor HNB-ove Direkcije za financijsku stabilnost Vedran Šošić najavio je da će HNB i u 2009. nastojati održavati stabilnost tečaja i inozemnu likvidnost.

Središnja banka je deprecijacijske pritiske dosad ublažavala višekratnim otpuštanjem deviznih pričuva, ali te pritiske nije moguće unedogled potiskivati, upozorio je.

Trenutno je razina deviznih pričuva HNB-a nešto ispod optimalne razine, međutim uz spremnost banaka majki da u kriznim situacijama pruže deviznu likvidnost smatramo kako je ta razina ipak dostatna za ublažavanje učinaka snažnijeg zastoja u priljevu kapitala, kaže Šošić. (hina/metro-portal)