Njemačka je uvjerljivo najveći neto platiša u Europskoj uniji, potvrdila je ovih dana računica novinske agencije dpa. Tu se tvrdi da je Njemačka 2021. godine uplatila 25,1 milijardu više u proračun EU-a nego što je iz njega dobila. Na drugom mjestu je Francuska s neto uplatom od 12,4 milijarde eura.

Nešto slično - mada s nekoliko milijardi razlike - pokazala je i računica Instituta njemačkog gospodarstva (IW) u studenome. Prema njoj, 2021. je Njemačka u briselsku blagajnu uplatila 21,4 milijarde eura više nego što je iz nje dobila. I ovdje je Francuska na drugom mjestu sa skoro dvostruko manjom neto uplatom od 10,9 milijardi eura.

Bruxelles ne objavljuje podatke

Objavljene brojke se razlikuju jer nemaju uporište u službenim izvještajima - i upravo to je zanimljivo. Naime, Europska komisija od 2019. godine više ne objavljuje tu statistiku. Kako je pisao portal Business Insider, Europska komisija od tada ne objavljuje brojke „jer joj je bilo dosta stalnih rasprava o primateljima i platišama".

„Ali također i zato što ova računica malo govori u Uniji koja je sve tješnje povezana", naveo je Business Insider, podsjećajući da je bivši povjerenik za proračun EU-a Günther Oettinger, inače njemački demokršćanin, tu brojku smatrao „glupošću".

Jer, kako kažu kritičari ove statistike, teško je iz nje iščitati koliko koja zemlja zapravo ima koristi od EU-a. Brojka uvijek pada na plodno tlo kod desničara i euroskeptika iz bogatijih zemalja, jer ju koriste kao „dokaz" da EU tobože samo služi za financiranje „neradnika" u drugim zemljama.

Brojka ne uzima u obzir koliko, recimo, jaka izvoznička zemlja poput Njemačke profitira od plasiranja proizvoda na europsko tržište bez carina ili od korištenja jeftinije radne snage širom EU-a.

Najveći dobitnici: Poljska ili Hrvatska

2021. godine je neto uplata Njemačke bila za 5,9 milijardi eura veća nego 2020. godine, što stručnjaci IW-a objašnjavaju Brexitom. Zbog izlaska jake britanske privrede iz EU-a Njemačka je morala uplaćivati više.

Prema računu IW-a, ukupno deset članica EU-a više uplaćuje u zajednički proračun nego što iz njega povlači, dok 17 država više dobiva nego što plaća. Pored Njemačke i Francuske, najveći platiše su Nizozemska (4,1 milijardu), Švedska (2,5) i Danska (1,5).

Najveći dobitnik je uvjerljivo Poljska (12,9 milijardi plus), a slijede Grčka (4,7 milijardi), Mađarska (4,3), Rumunjska (4,2) i Španjolska (3,5).

Iznos koji neka članica mora uplatiti u proračun EU-a računa se na temelju broja stanovnika i snage gospodarstva. Ako se pogleda koliki dio svog ukupnog bruto nacionalnog dohotka zemlje uplaćuju, opet je Njemačka na prvom mjestu s 0,58 posto BND-a. Po tom kriteriju je najveći neto dobitnik pak Hrvatska, koja od EU-a dobiva čak 3,08 posto svog BND-a.

Poziv na transparentnost

Institut IW je pozvao Europsku komisiju da ponovo objavi brojke. „Objavljivanje neto-pozicija od strane Europske komisije bi dalo ovim brojkama službeni pečat i time se suprotstavilo paušalnim računicama i iskrivljenim ili eurokritičnim tumačenjima", napisao je IW.

No iz Europske komisije ni na upit agencije dpa nisu htjeli komentirati ove brojke.