Znanstvenici su još pred dvije godine otkrili sjajno očuvani fosil primata za koji vjeruju da predstavlja kariku koja nedostaje, poveznicu između grane koja završava ljudskim rodom i ostatka životinjskog svijeta.

Ida je stara 47 milijuna godina i prema riječima tima istraživača, radi se o najkompletnijem i najbolje očuvanom fosilu primata ikad pronađenom. Skelet je gotovo 95% kompletan, a zbog jedinstvenosti mjesta na kojem je pronađena, moguće je čak vidjeti dlaku koja je pokrivala njeno tijelo i što je zadnje pojela.

Otkriće je fasciniralo i Sir Richarda Attenborougha, koji je, naravno, odabran za naratora dokumentarnog filma u produkciji BBC-a o pronalasku. Jorn Hurum, paleontolog Prirodoslovnog muzeja Sveučilišta u Oslu tvrdi da se radi o najznačajnijem pronalasku u povijesti evolucije i slici koja će biti na naslovnicama udžbenika slijedećih stotinu godina.

Otkriće je danas svečano predstavljeno na ceremoniji u New Yorku koju je vodio gradonačelnik Michael Bloomberg, a postoji mogućnost da će Ida biti prvo neživo biće na naslovnici magazina People. Nakon što u utorak bude predstavljena na pressici u Londonu, koju će voditi Sir Richard Attenborough, Ida se vraća na daljna ispitivanja u Oslo.

Što je najsmješnije u cijeloj priči, Idu je otkrio amaterski lovac na fosile pred 26 godina na poznatoj lokaciji Messel pit kraj njemačkog Darmstadta. Slijedećih dvadeset godina držao je svoj plijen kod kuće, da bi ga pred par godina odlučio prodati preko posrednika Thomasa Pernera.

Kao u knjigama Dana Browna, Perner je odlučio konzultirati nekog znanstvenika svjetskog glasa, jer je prepoznao da se radi o vrijednom nalazu, i kontaktirao je Huruma. Hurum kaže da ga je gotovo izdalo srce kad je vidio o čemu se radi, i da nije spavao dva dana od uzbuđenja. Ipak je nekako uspio nagovoriti muzej da izdvoji nepoznatu sumu novaca za fosil koji je do tada mogao vidjeti jedino na fotografijama.

Kocka se višestruko isplatila, pa je Hurum nazvao fosila po svojoj tada šestogodišnjoj kćeri Idi, jer je biće bilo u otprilike jednakom stadiju razvoja kada je umrlo - još je imalo većinu mliječnih zuba, a taman su se počeli formirati trajni.

Istraživači su uvjereni da je biće živjelo u periodu razdvajanja primata na dvije linije, jedne koja je preko majmuna došla do čovjeka i druge koja je završila s lemurima i sličnim vrstama. Ono što je važno kod Ide je činjenica da ne pripada liniji lemura jer joj nedostaju dvije glavne karakteristike lemura - pandža na drugom nožnom prstu i oblik zubi. Također, talusna kost u zglobu oblikovana je kao kod ljudske linije, stoga se vjeruje da se radi o prvom biću u našoj liniji evolucije.

S tehničke strane, Ida je bila ženka starosti između šest i devet mjeseci, 53 centimetra dugačka zajedno s repom. Mjesto na kojem je pronađena je vulkansko jezero poznato kao Messel pit, gdje su se povremeno oslobađali veliki mjehuri otrovnih plinova koji bi pobili sve živo u okolini, a životinje bi tada potonule i sjajno očuvale do današnjih dana.

Dokumentarac Otkriće našeg najstarijeg pretka bit će prikazan 26. svibnja na BBC1, a sutra izlazi knjiga The Link Colina Tudgea o istraživanju Ide.