Institut za razvoj obrazovanja na današnjoj je konferenciji za novinare predstavio Izjavu s prijedlozima za rješavanje problema netransparentnog, neučinkovitog i nepravednog sustava financiranja visokog obrazovanja, koju je potpisalo desetak uglednih stručnjaka sa područja javnih politika i obrazovanja.

Zahtjevi studenata za besplatnim visokim obrazovanjem, kao i reakcije nadležnih institucija pokazali su kako je Hrvatskoj trenutno potreban radikalan zaokret u vođenju rasprave o problematici besplatnog visokog obrazovanja, rekao je izvršni direktor Instituta Nikola Šćukanec.

Po njegovom mišljenju, odgovori nadležnih institucija na studentske zahtjeve mogli bi dovesti do ubrzanih i ishitrenih izmjena zakona i javnih politika koje neće riješiti probleme.

U Izjavi se studentima poručuje da ukidanje školarina neće omogućiti jednak pristup visokom obrazovanju. Bez paralelnog rada na poboljšanju sustava studentske potpore, upisne politike i otklanjanju nejednakosti u predškolskom, osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju, visoko obrazovanje će i dalje ostati nedostupno osobama nižeg socioekonomskog statusa.

Vladi se poručuje da uspješnost ne može biti jedini kriterij za oslobađanje od plaćanja studija, te kako je potrebno osnažiti socijalnu komponentu u reguliranju financiranja studenata u sustavu visokog obrazovanja.

Važno je preispitati kriterije na temelju kojih se prebacuju sredstva iz državnog proračuna za visoka učilišta te utvrditi jesu li ti kriteriji utemeljeni na stvarnim potrebama.

Nadležnim se institucijama u Izjavi predlaže da do 2012. godine utvrde koliko Hrvatska izdvaja po studentu, te koliko studenti izdvajaju tijekom studija, te koja je socijalna struktura studentske populacije i koji su uzroci nejednakosti u pristupu visokom obrazovanju.

Također je nužno analizirati različite modele financiranja u svijetu, te izraditi novi model financiranja visokog obrazovanja.

U tu svrhu potrebno je ustrojiti stručni tim domaćih i međunarodnih stručnjaka koji će predložiti najprikladnije modele financiranja, te Nacionalni odbor za koordinaciju izrade politike financiranja visokog obrazovanja koji će donositi odluke i izabrati najbolji model.

Među kratkoročnim rješenjima navodi se povećanje broja državnih stipendija za redovite studente slabijeg imovinskog statusa na visokim učilištima, produljenje dječjeg doplatka na mlade koji su u statusu redovitih studenata, te ukidanje oporezivanja stipendija za zaklade kojima je dodjeljivanje stipendija temeljna djelatnost. (hina/metro-portal)