U napadu koji je izveden u 15,03 sati izveden na Banke dvore poginula je jedna osoba koja se zatekla ispred obližnjeg restorana a četiri su lakše ozlijeđene.

Od sigurne pogibije samo pukom srećom spasili su se predsjednici Hrvatske te ondašnje savezne države i Vlade.

Nakon što je na Gornjem gradu odjeknula detonacija gusti dim mogao se vidjeti gotovo iz cijeloga Zagreba.

Osim navođene rakete koja je eksplodirala u dvorištu Banskih dvora, pogođeno je još nekoliko zgrada u susjednim ulicama, počinjena je velika šteta na spomenicima kulture i oštećeno više automobila. Pogođena je bila i rezidencija tadašnjeg švicarskoga konzula Wernera Maunera, no nitko nije bio ozlijeđen.

Zagreb je cijeli taj dan bio pod zračnom uzbunom, a dan ranije, kao svojevrsni uvod u napad na Banske dvore, raketirani su trafostanica Mraclin i sportski aerodrom u Lučkom.

Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u trenutku napada nalazio se u Banskim dvorima s predsjednikom savezne Vlade Antom Markovićem i predsjednikom predsjedništva SFRJ Stipom Mesićem, sadašnjim hrvatskim predsjednikom.

Njih trojica tog su se dana sastali u Banskim dvorima, napustivši svečanu dvoranu za sastanke svega nekoliko minuta prije no što je ona uništena u eksploziji.

Jugoslavenski vojni vrh negirao je da su zrakoplovi JNA napali Banske dvore, optužujući hrvatsko vodstvo da je samo podmetnulo plastični eksploziv.

Banski dvori napadnuti su dan prije isticanja tromjesečnog moratorija na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti, koju je Sabor donio 25. lipnja 1991.

Sabor je dan nakon isteka moratorija donio Odluku o nepriznavanju legalnosti i legitimnosti tijela i pravnih akata dotadašnje SFRJ. Zbog mogućeg bombardiranja sjednica je bila održana na tajnom mjestu.

U vremenu od referenduma do donošenja saborske Odluke o raskidanju svih državno-pravnih sveza Hrvatske sa SFRJ, jugoslavenska vojska je uz pomoć pobunjenih Srba izvršila najžešći napad na Hrvatsku. Bezobzirno su uništavane bolnice, škole, crkve, kulturni spomenici i drugi civilni objekti.

Zgrada Banskih dvora nalazi se na Trgu sv. Marka, a središte banske vlasti je od početka 19. stoljeća. Banski dvori sadašnji izgled dobili su 1837. kada je dokupljena susjedna barokna zgrada Danijele Rauch, a danas su središte hrvatske Vlade. (hina/metro-portal)