Tri tipa najčešće prevare su: lažni pozivi i ulazak u stan, lažni mailovi u ime banaka i lažne SMS, WhatsApp ili Viber poruke u ime banke.

1. Lažni mailovi - pošiljatelji u ovom slučaju šalju lažnu e-poštu putem koje vas nastoji navesti na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka. Takvi mailovi mogu izgledati identično onima ili slično onima koje banka šalje, a od vas mogu tražiti preuzimanje priloženih dokumenata ili klikanje na poveznicu te obično koriste izraze koji upućuju na to da se radi o hitno situaicji. Iz HUB-a poručuju da vas banka putem maila nikada neće tražiti osjetljive podatke niti će vas tražiti potvrdu osobnih podataka, zaporke ili pinove. Također, savjetuju da dobro pogledate mail. "Usporedite e-adresu s prethodnim stvarnim porukama iz banke. Provjerite točnost pravopisa i gramatike."

2. Lažne poruke - pošiljatelj šalje lažni SMS, Viber ili WhatsApp poruku potencijalnoj žrtvi kako bi došao do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka putem tekstualne poruke. Obično se traži da kliknete poveznicu ili nazovete telefonski broj kako biste "potvrdili", "ažurirali" ili "ponovno aktivirali" svoj bankovni račun ili karticu. No, poveznica će Vas usmjeriti na lažnu web-stranicu banke, a telefonski broj do prevaranta koji se pretvara da je službenik banke. Nemojte otvarati poveznice ni slike koje primite u porukama koje dobijete s nepoznatog broja bez prethodne provjere pošiljatelja. Ne žurite se s dijeljenjem osobnih informacija nego najprije dobro provjerite sve. "Nikada ne odgovarajte na SMS poruke koje zahtijevaju Vaš PIN ili lozinku za online bankarstvo putem interneta i mobilne aplikacije", savjetuju iz HUB-a.

3. Lažni pozivi - HUB navodi da prevaranti često pozovu žrtve navodeći da im je isplaćen "krivotvoren" novac u banci ili da nisu potpisali sve dokumente u banci. U oba slučaja se na vratima žrtve pojave lažni bankarski službenici koji potom opljačkaju osobu. Iz HUB-a savjetuju da budete oprezni pri bilo kojem sumnjivom potezu. Savjetuju i da zapišete broj s kojeg vas pozivaju. "Banke i policija nikada ne šalju svoje službenike na Vašu adresu kako bi provjerili je li vaš novac ispravan, krivotvoren ili ga treba zamijeniti. Novac na Vašem računu nije krivotvoren niti mu je istekao rok važenja", poručuju iz HUB-a i savjetuju da nikada ne odajete svoj PIN ili lozinku za online bankarstvo.

Na kraju, ako posumnajte da ste žrtva prevare, odmah se obratite policiji i svojoj banci koji će znati što trebaju napraviti.