Magazin Banka i Institut za javne financije u utorak, 18. listopada u Muzeju Mimara, predstavili su specijalno izdanje i zbornik radova Analiza mirovinskog sustava

Preispitivanje mirovinskih prava i rješavanje nepravdi u mirovinskom sustavu više se ne može odgađati, osnovna je poruka proizašla iz javne rasprave Analiza mirovinskog sustava koju su početkom 2011. pokrenuli časopis Banka i Institut za javne financije.

Projekt je okupio više od 20 stručnjaka Instituta za javne financije, Ekonomskog instituta, Pravnog fakulteta, mirovinskih fondova, HZMO-a, Hrvatske zajednice računovođa i sindikata, a rezultati i preporuke sadržani su u 50-ak mjera koje se odnose na 10 područja koja su dosad uspjeli analizirati. Sudionici su u projekt ušli bez ambicije da formiraju jedinstven zaključak, ali su definirali probleme i postigli suglasnost oko većine preporuka. Otvorena su ostala, međutim, pitanja dodatka i osobito izdvajanja za II. stup.

U Hrvatskoj nije potreban radikalan zaokret u mirovinskom sustavu, ali ga je potrebno mijenjati i otkloniti mnoge improvizacije i intervencije do kojih je došlo u posljednjih 10-ak godina, naglasio je Zoran Anušić, stariji ekonomist Svjetske banke koji je predstavio rezultate najnovije studije te institucije o mogućim mjerama u nastavku reforme.

Anušić se složio s tezom «Analize mirovinskog sustava» da ukoliko mirovinski sustav ne doživi neke izmjene, mirovne će u odnosu na plaće sve više zaostajati. Također, jednostupni sustav odnosno «stari» umirovljenici ostat će privilegirani, što nije bila namjera pokretača mirovinske reforme.

Svjetska banka simulirala je dvije grupe mjera: jednu koja ide za daljnjim povećanjem mirovina u odnosu na prosječne plaće, ali i deficita javnog financijskog sustava, te drugu koja dugoročno smanjuje ukupne rashode mirovinskog sustava, ali reducira sadašnja prava.

Anušić je pojasnio da su analitičari Svjetske banke izračunali efekte tih mjera, ali da se o njima odluka mora donijeti u hrvatskom društvu.

Danijel Nestić s Ekonomskog instituta ocijenio je da je posebna vrijednost projekta u tome što je ohrabrio znanstvenu zajednicu na analize i što je rezultat tih analiza odmah, iz mjeseca u mjesec, stavljao na raspravu pred najširu javnost.

«Vjerujem da je nakon ovoga moguće dizajnirati odgovornije mjere. Potrebna je, međutim, detaljna analiza nekih predloženih mjera, a pogotovo prema raznim skupinama - visokim i niskim mirovinama, umirovljenicima s duljim, kraćim ili prekinutim stažem itd.», zaključio je Nestić.

Tumačenje o 830.000 privilegiranih umirovljenika proizlazi iz činjenice da ih toliko dobiva mirovinu veću nego što bi ona bila da se uzima u obzir samo razina doprinosa koju su uplatili u svom radnom vijeku. Urednica Banke Edita Vlahović Žuvela napomenula je kako će ovi pokazatelji vjerojatno izazvati žestoku reakciju javnosti budući da se mnoge društvene skupine osjećaju zakinutima, To se pokazalo već na samoj promociji kada su predstavnici umirovljenih invalida Domovinskog rata te udovica izrazili svoje negodovanje predstavljenim pokazateljima.

Predrag Bejaković iz IJF-a, znanstveni voditelj projekta, naglasio je kako je upitno koliko je hrvatsko društvo svjesno težine problema s kojim se suočava mirovinski sustav.