Sjedinjene Američke Države i Rusija složile su se da će formirati timove za pregovore koji bi se pozabavili „iritacijama" u međusobnim odnosima i počeli raditi na okončanju rata u Ukrajini, priopćeno je iz američkog Ministarstva vanjskih poslova. Pritom je jasno naglašeno da su ti napori u ranoj fazi.

„Jedan telefonski poziv i nakon toga jedan sastanak - to nije dovoljno za uspostavljanje trajnog mira", rekla je glasnogovornica američkog Ministarstva Tammy Bruce poslije sastanaka visokih delegacija SAD-a i Rusije u Saudijskoj Arabiji, prvog otkako je Kremlj pre tri godine napao Ukrajinu.

Sastanak je održan bez predstavnika Ukrajine.

Prvi put susret uživo Rubio-Lavrov

Pregovori u Rijadu počeli su bez da su kamere zabilježile rukovanje članova dviju delegacija. S jedne strane stola sjedio je američki državni tajnik Marco Rubio (53), strogog izraza lica. On je na toj dužnosti tek mjesec dana. S druge strane bio je Sergej Lavrov (74), ministar vanjskih poslova Rusije već više od dva desetljeća. Bio je to njihov prvi susret uživo.

Rubio je na pregovore došao u pratnji američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Mikea Waltza i povjerenika za Bliski istok Stevea Witkoffa. S ruske strane u razgovorima je sudjelovao Putinov savjetnik Jurij Ušakov.

Saudijski ministar vanjskih poslova, princ Faisal bin Farhan, i savjetnik za nacionalnu sigurnost Musad bin Mohamed al Ajban, prisustvovali su početku razgovora, a zatim su napustili prostoriju.

Susret Trump-Putin?

Nakon razgovora, u intervjuu za agenciju AP, Rubio je rekao da su se obje strane složile da obnove osoblje u svojim veleposlanstvima u Washingtonu i Moskvi kako bi se stvorile timove za podršku mirovnim pregovorima u Ukrajini, bilateralnim odnosima i suradnji u širem smislu. Oba veleposlanstva teško su pogođena protjerivanjem velikog broja diplomata u posljednjih nekoliko godina.

Susret u Rijadu također je trebao otvoriti put za sastanak Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Nakon završetka razgovora, Putinov savjetnik za vanjske poslove Jurij Ušakov rekao je za ruski Prvi kanal da još nije određen datum za taj samit, ali da je „malo vjerojatno" da će se on održati već sljedećeg tjedna.

Ušakovljeve izjave nakon sastanka sugeriraju da su dvije strane postigle izvjesni napredak. Rusija i SAD složili su se, rekao je, da „uzmu u obzir interese i jedne i druge strane" i unaprijede svoje odnose. On je dodao kako je „teško reći" da se pozicije dviju zemalja „približavaju, ali se i o tome govorilo".

Američki državni tajnik Marko Rubio rekao je poslije sastanka da bi se veze između Washingtona i Moskve mogle poboljšati ako se rat u Ukrajini okonča. Kaže da „postoje izuzetne mogućnosti za partnerstvo" s Rusijom i da je to „ključ za okončanje ovog sukoba".

Rubio je ujedno naglasio da će okončanje ruskog rata u Ukrajini zahtijevati ustupke svih strana i dodao da će Europa biti dio pregovora.

Europljani pod pritiskom

Pregovori u Rijadu dovode Europljane pod pritisak po pitanju Ukrajine. Morat će ubrzati tempo ako ne žele potpuno zaostati.

Brze odluke do sada nisu bile njihova jača strana - iako je francuski predsjednik Emmanuel Macron prilično brzo organizirao sastanak lidera EU-a u Parizu. Tamo su za stolom sjedili šefovi država i vlada velikih članica Unije, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

Nakon sastanka nije nedostajalo poruka koje signaliziraju jedinstvo - sve u kombinaciji s fotografijom za okruglim stolom u Parizu. Izvori bliski sudionicima u razgovoru kasnije su prenijeli: „Spremni smo pružiti sigurnosna jamstva, iako će modaliteti morati biti razmotreni sa svim sudionicima i u ovisnosti od razine američke podrške."

S jedne strane, to ukazuje na spremnost na djelovanje. S druge, to je odbacivanje Trumpovog zahtjeva da Europa prije svega preuzme odgovornost za očuvanje mira.

Britanski premijer Keir Starmer spreman je osigurati kopnene trupe. Domaćin Macron to je u diskusiji već naveo kao opciju.

Poljska, međutim, ne planira slanje vojske. Premijer Donald Tusk je rekao: „Sastanak nije promijenio našu poziciju."

Na sve to njemački kancelar Olaf Scholz kaže da je to „neprikladna debata u pogrešno vrijeme i o pogrešnoj temi". On ne želi sudjelovati u scenarijima u kojima bi „europski vojnici bili raspoređeni bez punog sudjelovanja SAD-a".

U Parizu je samo mali dio članica EU-a bio za stolom. Na to se na primjer požalio i premijer Slovačke Robert Fico. Nedostajala je i uvijek kritički nastrojena Mađarska.

Kako financirati obranu?

Poseban problem je kako to financirati. Povećanje izdataka za obranu koštalo bi mnogo milijardi eura. Kako bi se zemlje EU-a trebale nositi s tim kad su već sada na rubu ili izvan svojih financijskih mogućnosti?

Tu postoje različite opcije. Mogli bi se koristiti postojeći instrumenti u okviru Pakta za stabilnost i rast.

Kancelar Scholz može zamisliti dodatni prostor u okviru kojeg bi mogle djelovati članice EU-a, „ako žele potrošiti više od dva posto na svoju obranu". Pritom zemlje kao što su Italija, Španjolska ili Belgija još nisu dostigle tu granicu.

Druga opcija su nova zajednička zaduživanja. Ali, nije samo Njemačka ta koja se tome oduvijek protivila.