Transparency International u 69 zemalja proveo je istraživanje 'Globalnog korupcijskog barometra' za 2009. godinu. Njime se utvrđuje mišljenje građana o prisutnosti korupcije u određenim sferama života i to prema ljestvici od jedan, što je utopijska ocjena za stanje bez korupcije, do pet, što predstavlja potpunu korupciju.

Po mišljenju građana u Hrvatskoj je najkorumpiranije pravosuđe, najmanje su korumpirani mediji, a 71 posto građana smatra da je vlast neuspješna u suzbijanju korupcije. Građani su pravosuđu dali ocjenu 4,4, a od 1.000 ispitanika njih 44 posto upravo je to područje ocijenilo najkorumpiranijim.

Nakon pravosuđa, slijede državne službe i privatni sektor s ocjenom 4,2, a nakon njih predstavnička tijela i političke stranke koji su dobili ocjenu 4,1. Najmanje korumpiranim među šest ocijenjivanih područja pokazali su se mediji s ocjenom 3,7, a dojam o korumpiranosti društva u cjelini je 4,1. Istraživanje je pokazalo i da je na općoj razini policija najsklonija primanju mita.

Ispitanici su ocjenjivali i uspješnost vlasti u suzbijaju korupcije. U Hrvatskoj je samo 16 posto građana ocijenilo da tijela javne vlasti uspješno suzbijaju korupciju, 14 posto je neodlučnih, a čak 71 posto građana misli da vlast u tome nije uspješna.

Pravosuđe je i u posljednja dva istraživanja (2006. i 2007.) ocijenjeno najlošijim što, po riječima predsjednika Transparency International Hrvatske Zorislava Antuna Petrovića, nije ni čudno s obzirom na mnogobrojne afere i skandalozne sudske presude i imenovanja pravosudnih dužnosnika.

Predsjednik TIH-a rekao je i kako sve više zabrinjava korupcija u javnim nabavama i poslovanju privatnoga i javnog sektora, a posebice to što građani nisu skloni prijavljivati korupciju jer nemaju povjerenja u sustav i državni aparat te to što razina transparentnosti rada tijela javne vlasti nije transparentna.

Istraživanje je pokazalo i da je lani četiri posto građana Hrvatske dalo mito, što je najmanji postotak u zemljama regije, ali istodobno dvostruko više od postotka u Austriji. Pozitivno je što su u Hrvatskoj građani davali manje mita od građana u novim članicama Europske unije.

Izvor: Hina