"Svaki put nakon požara otkrivamo nove građevine za koje nismo znali da postoje. Ovo je država koja stalno ozakonjuje bespravnu gradnju", rekao je ravnatelj grčkog ogranka Greenpeacea Nikos Haralambides.

Državno tužiteljstvo naredilo je istragu o uzrocima požara, želeći utvrditi je li za uništenje oko 150 kuća i stotina hektara šuma i obradivih površina odgovoran čovjek, odnosno jesu li požari namjerno izazvani.

Iako šume u Sredozemlju često počinju gorjeti zbog vruće i suhe klime, mnogi Atenjani, koji godinama gledaju dramatično širenje svojeg grada na okolne doline i planine uvjereni su kako su mnogi požari uzrokovani "divljom" gradnjom, odnosno pohlepom građevinskih poduzetnika i investitora.

"Krajnje je vrijeme da se zaustavi taj bolesni i opasni fenomen. U već ionako jako oštećenim gradskim 'plućima' više se ne smije dopustiti ikakva gradnja", stoji u uvodniku konzervativnog dnevnog lista Kathimerinija.

I sam ministar za okoliš i urbano planiranje ima jednu od vikendica u šumama oko Atene bez potrebnih dozvola pa kako se onda može očekivati od drugih (ne)poštenih bogataša da je nemaju?

Kad je 1834. određena za glavni grad novonastale moderne grčke države, Atena je bila tek selo u podnožju Akropole, a današnji velegrad s gotovo pet milijuna stanovnika svoje je pipke proširio na susjedne planine Parnitu, Himetus i Pendeli.

"Pritisak za gradnju kuća u šumama je golem, osobito u rubnim dijelovima grada", rekao je Haralambides, a njegove riječi potvrđuju podaci da se nedavnim urbanističkim planom oko 25 tisuća hektara većinom šumskog i obradivog zemljišta prenamjenjuje u građevinsko.

Ministar za okoliš i urbano planiranje George Suflias, i sam na meti kritika zbog gradnje vikendice nedaleko od Atene bez potrebnih dozvola, obećao je da će sva opožarena područja u Atici biti ponovno pošumljena.

"Novi zakon jamči da će tamo gdje je prije bila šuma i ubuduće biti šuma", rekao je.

Ekolozi upozoravaju da će smanjivanje površina pod šumom uzrokovati sve teže životne uvjete u Ateni zbog onečišćenosti, ljetnih vrućina i zimskih poplava.

"To je golema ekološka katastrofa. Političari će sad platiti veću cijenu zbog neprovođenja zakonskih mjera od one koju bi bili platili da nije ozakonjivana bespravna gradnja", ustvrdio je šumarski stručnjak Nikos Klikas.

Izvor: Hina