Iako stranice Wikipedije ispunjavaju ljudi koji nužno ne moraju biti renomirani stručnjaci, povjesničari ili znanstvenici, ovoj internetskoj enciklopediji okreću se milijuni ljudi diljem svijeta u potrazi za korisnim informacijama.

Imajući na umu tu činjenicu Kalev Leetaru sa sveučilišta Illinois je pomoću superračunala obradio podatke s Wikipedije kako bi dobio jasnu sliku kako izgleda naša povijest od 1800. godine kroz oči autora amatera iz engleskog govornog područja.

Superračunalo zabilježilo je lokacije od povijesnog značenja, a ako se o njima u Wikipediji govorilo pozitivno ili neutralno dodijeljena im je zelena boja, a ako su događaji imali negativni utjecaj na čovječanstvo bili su označeni crvenom bojom. Linije koje se mogu vidjeti u genijalnom timelapsu su poveznice između lokacija koje se zajedno pojavljuju u nekom članku.

Rezultat obrade podataka s Wikipedije otkrio je jednu zanimljivost - današnji ljudi, autori članaka, mogu imati drugačiji pogled, a time i osjećaje, naspram povijesnih događaja. Ta pristranost vidljiva je kada usporedite 1863., vrhunac Američkog građanskog rata koji obiluje crvenom bojom, s ratnim vihorom koji je poharao svijet 1944. godine ili današnjim stanjem u svijetu koje izgledaju poprilično idiličnim, a svi znamo da to nije istina.

Bilo kako bilo, interesantno je vidjeti kako drugi ljudi doživljavaju događaje koji su obilježili našu prošlost i još uvijek kroje našu budućnost.