Bosna i Hercegovina je pod vodom. Najveća količina padalina u posljednjih 120 godina izazvala je nezapamćene poplave u mnogim područjima. Stanje pogoršava i olujni vjetar, a prestanak padalina očekuje se tek za vikend.

Zebnja je u bosanskohercegovačkim domovima. Što će biti idućih dana? Bilježe se povijesni maksimumi riječnih vodostaja. U školama je obustavljena nastava, a brojne tvrtke ne rade. Mnogi gradovi i naselja su već bez struje i vode, a Civilna zaštita, Hitna pomoć, vojska, vatrogasci i policija čine sve da pomognu ugroženim građanima. Najkritičnije je u Sarajevskom, Tuzlanskom i Zeničko-Dobojskom kantonu. Očekuje se da Vlada FBiH proglasi stanje prirodne nepogode.

Nikad zabilježene veće količine padalina

"U 120 godina otkada su 1892. godine počela hidrometeorološka mjerenja u BiH veće količine padalina od ovih sada nisu zabilježene," rekao je za Federalnu novinsku agenciju (FENA) Željko Majstorović, klimatolog u Federalnom hidrometeorološkom zavodu. Podsjetio je da prosječna količina padalina za područje istočne i srednje Bosne za svibanj iznosi između 70 i 80 litara. "Za 48 sati u tim dijelovima BiH palo je više od 100 litara, pa negdje čak i 150 litara kiše po metru kvadratnom," istaknuo je Majstorović, dodavši da će idućih dana najizloženiji posljedicama od neprestanih padalina biti sjeveroistočni dio BiH.

Izvanredno stanje zbog elementarne nepogode

U mnogim bosanskohercegovačkim gradovima bilježe se nezapamćene poplave, rušenje prometnica i mostova, izlijevanje vode u gradskim centrima. Najkritičnije je u Olovu, Maglaju, Zavidovićima, Živinicama, Doboju i Zenici. Na sjeveroistoku BiH, žitnica Semberija strijepi. Drina i brojne bujne riječice su se već izlile iz svojih korita, a Sava raste iz sata u sat. Voda je zatvorila prometne pravce iz Bijeljine prema Zvorniku, Tuzli, Brčkom, a prijeti presječi prometnice prema susjednoj Srbiji.

Gradski stožer za izvanredne situacije u Bijeljini, od jučer u stalnom zasjedanju, proglasio je izvanredno stanje zbog elementarne nepogode. Najkritičnije je u mjesnoj zajednici Janja, gdje je pod vodom više od 2.000 kuća. Ugroženi su građani, posebno oni bolesni, a štete trpe stočni fond i polja pod usjevima. "Požurimo, baterija mobilnog mi je na izmaku. Janja je potpuno potopljena, mislim i na stari i novi dio Janje. Nema struje ni vode. Ljudi su u kućama, na višim katovima, gdje je moguće. Evakuiramo bolesne i stare. Mnogi nisu stigli spasiti stoku. Ne znam sad za druge, ali samo kod mene je nastradalo četrdeset ovaca. Vidjet ćemo što će dalje biti, jer Drina i dalje raste, ne prima vodu iz rijeke Janje," kazao je za Deutsche Welle Janjanin Huso Zečkanović, zamjenik gradonačelnika Bijeljine Miće Mićića.

Gradonačelnik Mićić je istaknuo da je kritično i u podmajevičkom kraju, gdje su bujične rijeke presjekle brojne lokalne puteve i poplavile mnoge kuće. Presječeni su magistralni pravci, pokrenuta su i klizišta, što dodatno pogoršava cijelu situaciju. Podmajevički obodni kanal nadomak Bijeljine izlio se iz korita 15. svibnja u jutarnjim satima, ugrozivši usjeve i brojna poduzeća. "Najkritičniji je kanal Dašnica koji spaja Drinu i Savu, a protječe kroz Bijeljinu. Činimo sve da spriječimo izlivanje vode iz Dašnice i poplavu u centru grada," kazao je Mićić.

Raste vodostaj Drine

Gradski štab Civilne zaštite Bijeljina, priopćio je danas iza 13:30 sati da je u blizini ustave na rijeci Drini u tijeku sanacija nasipa u dužini od 200 metara na kojem je angažirano poduzeće "Higra" s građevinskim strojevima. "U gradskom području, na najugroženijim mjestima na kanalu Dašnica, u tijeku je postavljanje nasipa od vreća s pijeskom koje izvodi tvrtka "Bijeljina put" u suradnji sa stanovništvom.

Trenutni protok Drine je 3.000 kubnih metara u sekundi i očekuje se dalji rast protoka. Također, bujične rječice Stupanj, Janja, Lukavac i Gnjica pokazuju tendenciju rasta. Vodostaj u kanalu Dašnica takođe raste i ugrožava centar Bijeljine," kaže se u priopćenju Civilne zaštite.