Čak iako se migracije u Europu zaustave, populacija muslimana na našim će prostorima u sljedećim desetljićima nastaviti rasti, pokazuju tako rezultari israživanja iz Pew Research Centra.

Koristeći se podacima iz 2016., autori istraživanja postavili su tri moguća scenarija koji bi mogli predvidjeti broj muslimana koji će u Europi živjeti do 2050., a svaki od njih pretpostavlja drugačije stope migracija.

Scenarij "nulte migracije" predviđa 30 milijuna muslimana, koji bi do 2050. činili 7.4% europske populacije. Razlog tome je taj što su muslimani u prosjeku 13 godina mlađi od Europljana i imaju veću stopu nataliteta.

Scenarij dva govori o "umjerenoj migraciji". Broj muslimana dosegao bi 11.2% ili 58.8 milijuna, a u tom bi se slučaju migracija odvijala"normalnom brzinom", iz razloga potaknutih ekonomskim, obrazovnim i obiteljskim motivima, bez traženja azila.

U slučaju scenarija "visoke migracije", priljev migranata koji su u Europu ušli između 2015. i 2016. rastao bi nepredviđenom brzinom, što bi rezultiralo brojem od 75 milijuna muslimana u Europi do sredine stoljeća.

Istraživači su zaključili da bi čak i u slučaju "visoke migracije" muslimani kao grupa i dalje bili malobrojniji od kršćana i ljudi koji se odriču religije. Istraživanje se temeljilo na podacima o migracijama, registrima broja stanovništva i sličnim izvorima. Uključivalo je 30 država, od kojih su njih 28 članice Europske unije. 

Neće sve države biti jednakomjerno pogođene budućim migracijama, a najveći priljev stanovništva osjetile bi Njemačka i Švedska, države koje su zaprimile najviše zahtjeva za izdavanjem azila u izbjegličkoj krizi prije dvije godine.

Muslimani su prošle godine činili 6% njemačke populacije, a do 2050. njihov broj porastao bi za 20%. U Švedskoj su 2016. činili 8% stanovništva, dok bi do 2050. taj postotak porastao na 31.

Države koje su slabo osjetile dosadašnja migracije, u sva bi tri scenarija i dalje ostala bez značajnog priljeva muslimanskog stanovništva.