Bosanske piramide u Visokom jedno su od najkontroverznijih arheoloških otkrića u modernoj povijesti. Smještene u središnjoj Bosni i Hercegovini, u blizini grada Visokog, ove formacije izazvale su veliko zanimanje javnosti i znanstvene zajednice.

Prvi je hipotezu o postojanju piramida u Visokom postavio Semir Osmanagić, bosansko-američki istraživač, 2005. godine. On tvrdi da su piramide djelo drevne civilizacije i da su mnogo starije od egipatskih piramida. Prema njegovim istraživanjima, glavna formacija, poznata kao „Piramida Sunca", visoka je oko 220 metara, što bi je činilo najvećom piramidom na svijetu. Pored nje, Osmanagić je identificirao još nekoliko struktura, uključujući „Piramidu Mjeseca", „Piramidu Zmaja" i mrežu podzemnih tunela Ravne.

Istraživanja i iskopavanja u ovom području privukla su velik broj volontera i entuzijasta iz cijelog svijeta. Podržavatelji teorije o piramidama tvrde da su pronađene pravilne kamene ploče, tuneli s umjetnim zidovima te energetska zračenja koja navodno imaju ljekovita svojstva. Prema Osmanagiću, bosanske piramide su energetski objekti koji emitiraju elektromagnetske valove, što bi ih činilo jedinstvenima u svijetu.

Međutim, većina znanstvenika i arheologa skeptična je prema ovim tvrdnjama. Geolozi ističu da su brda u Visokom prirodne geološke formacije koje su kroz tisućljeća oblikovane erozijom. Akademska zajednica smatra da u Visokom nema dokaza o postojanju ljudske aktivnosti koja bi ukazivala na gradnju piramida. Europski arheološki instituti i UNESCO također nisu prepoznali ove strukture kao arheološke ostatke drevne civilizacije.

Unatoč kontroverzama, projekt bosanskih piramida donio je Visokom značajnu turističku pažnju. Svake godine tisuće posjetitelja dolaze vidjeti ovo područje, istražiti tunele i sudjelovati u istraživanjima. Lokalno stanovništvo profitira od povećanog turizma, a grad Visoko postao je poznat širom svijeta.

Bez obzira na to jesu li bosanske piramide autentične drevne građevine ili prirodne formacije, one su postale simbol kulturnog i turističkog fenomena u Bosni i Hercegovini. Rasprave o njihovom podrijetlu i dalje traju, a istraživanja se nastavljaju, privlačeći znanstvenike, avanturiste i duhovne tragaoce iz cijelog svijeta.