I dok mnogi strahuju od učinka korona virusa na zdravlje, na licima poduzetnica i poduzetnika jedna je znatno veća briga - o učinku korone na hrvatsko gospodarstvo.

Svi koji posluju u turističkoj, transportnoj ili uslužnoj djelatnosti imaju već dvoznamenkasti pad potražnje, stradava izvozno orijentirana poduzetnička aktivnost, a najgore tek slijedi - cjelovita obustava isporuka roba i usluga ne samo u ovim sektorima, nego gotovo svima.

Zaustavljanje ili pak hibernacija gospodarskih aktivnosti pogubno će utjecati na sve u sustavu i nitko nije siguran od financijskoj potresa - ovdje nam se svima jednako loše piše - bili na "državnim jaslama"ili u raljama realnog tržišta. Kako smo uvozno orijentirana država, posebice po uvoz hrane - trebat će puno prilagodbe na sve što nam dolazi, kako bi opstali.

- Očekujemo od države intervenciju većeg obujma, u prvom redu u obustavi naplate svih fiskalnih davanja, ali i zamrzavanje cijena kako ne bi nekontrolirano rasle. Potrebna nam je državna intervencija u regulaciju tržišta na način da se smiri rastuća panika među poduzetnicama i poduzetnicima, dio kojih je već počeo pred zaustavljanjem poslovnih aktivnosti očajavati. Hrvatska narodna banka treba držati tečaj kune pod nadzorom jer je euro već "počeo divljati" što nas sve može gurnuti u inflaciju. No, ako se takav inflatorni scenarij nije dogodio za vrijeme rata, malo je vjerovati da će udar korone, za kojega svi optimistično predviđaju maksimalno trajanje do kraja svibnja, izazvati nešto suprotno - predviđa futurologinja poduzetništva Sanela Dropulić, direktorica Ženskog poduzetničkog centra.

Digitalizacija poslovanja poduzetnica i poduzetnika sada će morati pokazati svoju jačinu, smatra direktorica Ženskog poduzetničkog centra.

- U uvjetima kada će više - manje sve državne institucije svesti svoje operativne aktivnosti na minimum ili ih uopće neće biti, digitalizacija će dati odgovor na mnoge aktivnosti na realnom sektoru. Većina poduzetnica i poduzetnika digitalizirala je barem dio svojih poslovnih aktivnosti - plaćanja, izdavanje i ishođenje raznih potvrda, prijave - odjave zaposlenika, predaja različitih obrazaca i slično. No postavlja se pitanje koliko je država spremna i opremljena da svu silu aktivnosti sa šaltera prebaci na digitalizaciju - zapitala se Sanela Dropulić dodajući da nam dolaze, ekonomski gledano, teška vremena u kojima će trebati dobro reorganizirati poslovanje, svesti troškove na minimum, što će za mnoge značiti i otkaze djelatnicima, ali i poslovnih aktivnosti.

Također treba se ugledati na način kako se konsolidacija ekonomije napravila u nekim državama koje su koronu već "preboljele" poput Kine, te svakako kapitalističkog Japana ili Južne Koreje, gdje su slični problemi udarili svom žestinom prije mjesec i pol dana, ali i sada doveli do laganog i sigurnog oporavka.

- Tamošnji su sustavi zaposlenicima - bez obzira bili u privatnima i državnim rukama, koji su izolirani ili karantenirani, odsustvo s posla računali kao da su na bolovanju, koji nije bio na trošak poslodavaca nego države. Slobodni umjetnici, samozaposlene osobe, kao i osobe koje su radile na određeno vrijeme dobile su od države pomoć u vidu jednokratnih bespovratnih subvencija. U vremenu pred nama mnogi će zaposlenici ostati bez posla, posebice u ugostiteljstvu i turizmu, pa će trebati zbrinuti taj višak radne snage na tržištu, te posebice povesti računa o osobama koje nemaju ušteđevine nego žive od prvog do prvog u mjesecu od plaća koje zarađuju - savjetuje Sanela Dropulić.

Ono što ohrabruje jeste činjenica da su poduzetnici iznimno "žilavi" i prilagodljivi.

- Za primjer uzimam poduzetnice koje su se bavile šivanjem i prekrajanjem, te sada umjesto odjeće šiju zaštitne maske i odijela. Svaka kriza u svojoj osnovi grče riječi krije značenje - prilika, dakle sada nam je odlično vrijeme za preslagivanje i propitivanje što i kako činimo, te što i kako činiti za budućnost - savjetuje Dropulić ističući da je jako puno otvorenih pitanja vezanih uz koronu, posebice ono - što ako se korona ili nešto njoj ponovi i u budućnosti