„Svi smo znali da koncern ima problema, ali ih nismo mogli locirati. Mislio sam da sam svega vidio, bio sam konzultant u puno kompanija u Hrvatskoj, ali iznenadio me iznos koji je godinama uspio biti sakriven. Iznosi su frapantni da se tako lako prikriju svih ovih godina." Riječi su to izvanrednog vladinog povjerenika u Agrokoru Ante Ramljaka izgovorene jučer na predstavljanju nalaza revizije poslovanja najveće hrvatske kompanije za 2016. (i 2015.) godinu. One najbolje govore o onome što su revizori pronašli u megakompaniji Ivice Todorića.

Todorić i njegova menadžerska ekipa su, a nemamo razloga sumnjati u reviziju koju je provela jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih revizorskih kuća Pricewaterhouse Coopers, jednostavno sakrili 3,9 milijardi kuna obaveza, nisu prikazali 2,2 milijarde kuna operativnih i financijskih troškova, pozajmice u visini od 2,1 milijardu (dobrim dijelom samome Todoriću) knjižili su kao novac i novčane ekvivalente, makar je veliko pitanje što je od toga naplativo. Povrh toga su i manipulirali vrijednošću poslovnih udjela i precjenjivali prihode. Kad se povuče crta, Agrokor je sa više od sedam milijardi kuna vrijednosti pao na 14,5 milijardi kuna obveza iznad vrijednosti kapitala, što je umanjenje za frapantnih 21 milijardu kuna.

„Fasada drži, a temelji klize"

Dug se gomilao godinama. Revizori su utvrdili neprikazivanje troškova od 2010. godine. Te godine počelo je sa svega 58 milijuna kuna pa 429 milijuna iduće 2011. Pa još 473 milijuna 2012. godine i 469 milijuna 2013, 494 milijuna 2014, 343 milijuna 2015. Malo pomalo, kao ovisnik koji treba sve više droge da bi droga uopće djelovala, tako je i Agrokor tonuo sve dublje.

Dug prema Adrisu, primjerice, u visini od gotovo milijardu kuna nastao je kao posudba 2011. godine na rok od godinu dana. Iduće godine je produljen na još godinu. Pa na još godinu. Pa još, sve dok nije s kamatom narastao na ono što je Adris iskazao u svojim izvještajima za 2016. godinu, a Agrokor nije.

Milijarda kuna za luksuz Todorićevih

Između ostalog, Agrokor je s Ivicom Todorićem sklopio ugovor o pripremi izlaska dijela kompanija na burzu, tzv. IPO, u kojem se najbogatiji Hrvat obvezao vratiti koncernu novac za pripremu javne ponude dionica kada se ona ostvari. Ne ostvari li se, trošak će snositi koncern. Bilo je to 2011. godine, a sve do razvrgavanja ugovora u prosincu 2016. godine, kada se vjerojatno vidjelo da vrag dolazi po svoje, Todorić i obitelj su na račun IPO-a stavili i ljetovanja i jahtu i helikopter i putovanja i svašta još, za više od milijardu kuna.

I dok je neiskazani dug godinama gomilao i rastao, tvrtke koncerna su iskazivale dobit te je isplaćivana dividenda. Takvo iskazivanje profitabilnosti omogućilo je da se koncern dalje zadužuje, jer na površini je „sve izgledalo super", kako su to mnogi opisali ovih dana. „Fasada drži, a temelji klize", pjevao je davno Đorđe Balašević.

Vjerovnici šokirani

Nakon revidiranih izvještaja o poslovanju desetak ključnih kompanija iz sustava Agrokora činilo se da nisu više moguća veća iznenađenja, no jučerašnje izlaganje vladinog povjerenika Ante Ramljaka šokiralo je javnost, kaže za Deutsche Welle Edita Vlahović Žuvela, glavna urednica portala NovacZaSve.com. „Prije svega, revizija je utvrdila da su dugovi dojučerašnje nacionalne perjanice, na razini cijele grupe koju čini 50-ak poduzeća u nekoliko zemalja, veći od imovine, da je Agrokor tek prazna ljuštura", kaže Vlahović Žuvela.

Šokiralo je i vjerovnike, što je priznao i sam Ramljak, koji je međutim dodao da su oni ipak slutili takve brojke. I iako je Ramljak i dalje optimističan i o katastrofalnim brojkama govori kao o temelju za pregovore o nagodbi, vjerovnicima se ne piše dobro, misli Vlahović Žuvela. „Ramljak vjeruje da je nagodba vjerovnika moguća uz značajne otpise. Kolike, još uvijek ne otkriva. Ako do nagodbe uopće dođe, vjerujem da će otpisi biti vrlo, vrlo veliki, bez obzira na to što su veliki dobavljači odmah poručili da ne pristaju na otpis više od 15 posto. Prosjek otpisa potraživanja u dosadašnjim stečajevima u Hrvatskoj je oko 70 posto. Nakon jučerašnjih brojki pitanje je tko će se uopće uspjeti naplatiti, pogotovo ako se  
nagodba izjalovi. Ne samo zbog nepristajanja vjerovnika, nego i zbog mogućnosti da Ustavni sud sruši Lex Agrokor, na što upozorava sve više pravnih stručnjaka."

Povlaštene informacije?

Osim propitivanja ustavnosti Zakona o izvanrednoj upravi, Hrvatsku sigurno čekaju mnogobrojni sporovi i u inozemstvu, primjerice pred Centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu. Mada vladin povjerenik Ramljak uvjerava javnost da hrvatski porezni obveznici neće platiti ni kune Todorićevih dugova, priznaje da očekuje brojne tužbe, sa svih strana. A da bi neke od njih, među njima čak i najavljena Todorićeva, mogle imati temelja barem na sumnji, pokazuje priznanje izvanrednog povjerenika da se sastao s predstavnicima američkog „lešinarskog" investicijskog fonda Knighthead Capital Management 30. ožujka, prije nego je postao vladin povjerenik, te drugi put, 10. travnja, večer kada je postao povjerenik. O čemu je točno razgovarao, Ramljak nije otkrio, osim što je rekao da ga je u ožujku predstavnik Knightheada „pozvao na kavu" u Sheraton jer su čuli da je Ramljak „blizak situaciji oko Agrokora". Ako je Knighthead na temelju bilo kakvih povlaštenih informacija počeo kupovati dionice Agrokora, onda i Ramljak i Vlada, a time i Hrvatska imaju problem. I dok se ta sumnja ne otkloni i jasno ne kaže tko je radio na Lex Agrokoru i tko je s kime i o čemu razgovarao, sumnja da se nastavlja „poslovanje na hrvatski način" ostaje.