Negativan prirodan prirast nadoknađen je pozitivnim migratornim tokovima, kaže Eurostat. Rast populacije se, osim pojačanoj imigraciji nakon završetka pandemije, može pripisati i dolaskom izbjeglih Ukrajinaca koji su u državama Europske unije dobili privremen azil nakon početka ruske agresije na njihovu zemlju. 

Gledajući duži period, populacija EU-a narasla je s 354,5 milijuna stanovnika 1960. do 449,2 koliko ih je bilo početkom godine, što je za 94,7 milijuna ljudi više. 

Rast europske populacije proteklih desetljeća usporava. U periodu između 2015. i 2024. bilo je samo 0,6 milijuna stanovnika više po godini, dok ih je šezdesetih bilo 2,9 milijuna. 

Broj europskih stanovnika zbog pandemije koronavirusa je 2020. pao za pola milijuna ljudi, a 2021. za oko 0,3 milijuna.

Najmanje stanovnika od europskih zemalja ima Malta, 600 tisuća, a najviše Njemačka s 83,4 milijuna.

Gotovo polovica europskog stanovništva (47 posto) odnosi se na državljane Njemačke, Francuske i Italije. 

Iako EU bilježi rast broja stanovnika, to nije slučaj s pojedinačnim državama. Od prvog siječnja 2023. do početka 2024. broj stanovnika je pao u sedam država. Najveći pad imali su Poljska (132,8 tisuća manje), Grčka (16 tisuća manje) i Mađarska (15 tisuća manje). 

Najveći rast imali su Španjolska (525 tisuća), Njemačka (330 tisuća) i Francuska (229 tisuća više).

Hrvatska je unatoč negativnom priraštaju narasala za 11 tisuća stanovnika, s 3,850 milijuna 1. siječnja 2023 na 3,861 milijun 1. siječnja ove godine, po Eurostatu.