Rezultati studije, objavljeni u medicinskom časopisu Lancet, temelje se na podacima više od 284.000 odraslih osoba upitanih smatraju li cjepiva važnim, sigurnim i učinkovitim.

Studija je otkrila kako skepticizam prema sigurnosti cjepiva raste usporedo s političkom nestabilnošću i vjerskim ekstremizmom.

"Od ključne je važnosti za nove prijetnje bolestima, poput pandemije COVID-19, da redovito nadgledamo stavove javnosti", rekla je Heidi Larson, profesorica u londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu koja je vodila istraživanje.

"Percepcije o cjepivima mnogo su nestabilnije nego što su bile. Sveukupno, u svijetu postoji puno povjerenja u cjepiva. Ali nemojte to uzimati zdravo za gotovo. Povjerenje ide gore-dolje, vrlo je promjenjivo."

Rezultati studije pokazuju da je povjerenje u cjepiva u Europi nisko u usporedbi s drugim regijama svijeta, s udjelom u rasponu od 19 posto u Litvi do 66 posto u Finskoj.

Ipak, povjerenje javnosti u cjepiva poraslo je u nekim europskim zemljama od 2015. godine, uključujući Francusku, Italiju, Irsku i Britaniju.

Irak, Liberija i Senegal imali su najveći udio ispitanika u 2019. godini koji su se složili da su cjepiva važna.

Studija je otkrila šest zemalja u kojima je povjerenje u cjepivo značajno opalo od 2015. godine.

U Indoneziji, Pakistanu, Srbiji, Azerbejdžanu, Afganistanu i Nigeriji udio ljudi koji se snažno ne slažu da su cjepiva sigurna znatno se povećao.

To je, ocijenila je voditeljica studije, povezano s trendovima u političkoj nestabilnosti i vjerskom ekstremizmu u tim zemljama.

U nekim zemljama postoji veća polarizacija osjećaja koji idu u krajnosti - ili se izrazito ne slažu s cijepljenjem ili se u potpunosti slažu.