Hrvatska je odlučna da u najvećoj mjeri zabrani širenje i upotrebu genetski modificiranih organizama (GMO) i prehrambenih proizvoda koji ih sadrže, ali se uslijed te odlučnosti pojavila i određena bojazan od mogućih pravnih posljedica takve odluke. Sabor je podržao vladu u najavi zakonskih izmjena kojim bi se obuhvatnije suzbila prijetnja GMO-a, i ujedno su pri Odboru za poljoprivredu prošli tjedan javno postavljena neka značajna pitanja. Prije svega - ima li RH pravo na dizanje takoreći apsolutne barijere pred GMO-om ili time krši nečije privatne poduzetničke slobode? U pravnom kontekstu zasad smo čuli jedino da odgovor nije poznat niti još uvijek to može biti.

Pokazalo se međutim da u tome mnogošto ovisi o kontinentalnom okviru, europsko-unijskom, te o sporazumima koji definiraju tu asocijaciju i njezine šire odnose. Jedan od njih je čuveni TTIP koji se bavi transatlantskim trgovinskim i investicijskim partnerstvom, liberalizirajući te ekonomske komponente između EU i SAD-a. Proces usuglašavanja oko brojnih njegovih aspekata i dalje traje, a svakako je vrlo neizvjestan. Stoga su se i u Hrvatskoj uznemirili duhovi na spomen mogućnosti da zabrana GMO-a eventualno krši onaj dio TTIP-a koji pak štiti slobodu investitora i njegova profitnog očekivanja. Ostaje neriješenom dilema - što prije toga čini prostor društvenog interesa i obrane razvoja zajednice?

Budući da konačnog odgovora na pitanja oko TTIP i GMO-a još ne može biti, s razlogom je hrvatskom ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini upućena primjedba da je donekle ishitreno najavio kako nema mjesta brizi u odnosu na TTIP. Dodatno je taj efekt podcrtan nedavnim očitovanjem Vlade RH koja načelno podržava TTIP, ali uz priznanje da ne zna dovoljno o njegovom budućem utjecaju na hrvatsku privredu. Uostalom, i Europski parlament je 10. lipnja odgodio glasanje o preporukama Europskoj komisiji u vezi sa zacijelo ključnim amandmanom o tom predmetu. Posrijedi je tzv. ISDS (Investor-state dispute settlement), odnosno mehanizam za rješavanje sporova između privatnih država i investitora, a između potonjih najviše se spominje globalni GMO-div Monsanto. O konačnom obliku EU-stajališta ovisit će i rješenja pojedinih članica EU-a o o mjeri zabrane genetski modificiranih organizama.Izostanak EU-pravne zaštite

Mirela Holy, bivša hrvatska ministrica zaštite okoliša i prirode, izjavila je ovom prilikom za Deutsche Welle kako osnovni problem leži u činjenici da je EU izdala direktivu kojom se ograničava sijanje GMO-usjeva, dok je pravna zaštita u sporovima s investitorima koji šire GMO prepuštena državama-članicama ponaosob. "Upravo zbog toga su se bunili i 'zeleni', znamo koliko je moćan npr. Monsanto", rekla nam je Holy, "a strah je osnovan jer pritom nema zajedničkoga pravnog europsko-unijskog 'kišobrana'. TTIP s druge strane podrazumijeva liberalizaciju tržišta bez obzira na uvjete proizvodnje u nekoj zemlji, a ovo je više u vezi s direktivom.

Neodrživa koegzistencija

Primjećujemo da takav separatni tretman u pravnoj zaštiti, koji neće ugroziti samo najmoćnije članice EU-a, funkcionira i na temu same upotrebe GMO-usjeva. Hrvatska se primjerice neko vrijeme kolebala između djelomične zabrane tih usjeva, dakle samo na dijelu svog teritorija, i na području čitave države. Zaključeno je da na prostoru tako malene države nije moguća sigurna koegzistencija GMO-a i prirodnih kultura. EU je odlučivanje o tome prepustila državama-članicama na volju, liberalizirajući zajedničku politiku i otvarajući "pukotine" za prodor GMO u politički najslabijim državama. Kritičari te odluke s razlogom su uočili da je sigurna koegzistencija GMO-a i prirodnih organizama, bez opasnosti od genetske kontaminacije, neodrživa i na području kontinenta.

"Hrvatska je već izgubila dva spora na temelju ISDS-a, prije negoli je uopće svrstan u TTIP koji još nije niti izglasan. Ograničava se djelokrug države u donošenju odluka koje bi mogle utjecati na krupnije privatne investicije", podsjeća Holy. Riječ je bila o procesima u sektoru cestogradnje i energetike, što je javnosti skrenulo pažnju na zaokret u odnosima između država i velikih ulagača. "No griješi se kad se govori o totalnoj zabrani GMO-a. U medicini oni neće biti zabranjeni, to su razni interferoni, inzulini i sl. Zato treba naglasiti da govorimo o druge dvije pojavnosti GMO-a, o njihovu ispuštanju u okoliš u vidu sjemena i o njihovu prisustvu u prehrambenim proizvodima", kaže Mirela Holy.

Ministarstvo "pozorno prati događaje"

Naša sugovornica istaknula je da ministar Jakovina također govori samo o jednom aspektu toga - o ispuštanju rizičnog sjemena u okoliš - pa ga se često pogrešno interpretiralo. Ostat će do daljnjeg neriješenim i pitanje dopustive količine GMO-a u hrani i kozmetici, primjerice u čokoladi koja sadrži lecitin od soje, dok se približno 90 posto soje u svijetu proizvodi od GMO-sjemena. To je u Hrvatskoj bitna dvojba i zbog razglašenog principa orijentiranosti na produkciju organske hrane. A predostrožnost u postupanju s GMO-om dolazi inače od preporuke tzv. Kartagenskog protokola, budući da postoji opravdana sumnja da je GMO opasan za ljudsko zdravlje i općenito biodiverzitet. Protivnici takve teze obično ističu da to ipak još nije znanstveno sasvim dokazano.

Naposljetku, obratili smo se i Ministarstvu poljoprivrede, ne bismo li dobili potpuniji odgovor na temu GMO-a i Hrvatske, u vezi s TTIP-om i ISDS-om. "Ministarstvo pozorno prati razvoj događaja vezan uz pitanja GMO-a, prati stručne rasprave i sudjeluje u radu na tematskim sjednicama, a prati i mišljenje javnosti po predmetnim pitanjima. Možemo vas izvijestiti kako će se, sukladno obvezama, Ministarstvo poljoprivrede pravovremeno očitovati, kada će sve relevantne činjenice biti dostupne za komentiranje", glasi odgovor koji smo dobili. Zaključujemo da si vlada uzima još vremena za konsolidaciju stajališta, unatoč povremenim eksplicitnijim istupima o GMO-u koji su, očito, više reklamnog karaktera.