« Život
objavljeno prije 11 godina i 8 mjeseci
SUPERMARKETI

Pola stoljeća samoposluživanja u Europi

U Hrvatskoj je još uvijek prisutna velika glad za blještavilom trgovačkih centara u kakve smo desetljećima masovno hodočastili kada bismo putovali u Graz ili Trst

Tržnice su nekada bile središta društvenog života, a danas je situacija bitno drugačija zbog stupnja urbanosti društva, društvenih te socijalno-ekonomskih promjena
Tržnice su nekada bile središta društvenog života, a danas je situacija bitno drugačija zbog stupnja urbanosti društva, društvenih te socijalno-ekonomskih promjena (Getty Images)
Više o

supermarket

,

kupovina

,

samoposluživanje

Supermarketi, nastali 30-ih godina prošlog stoljeća u SAD-u na početku Velike depresije, u Europu su došli prije 50 godina. Točnije, 18. prosinca 1957. godine, kada je u Belgiji otvoren prvi supermarket na Starom kontinentu. Prvi kupci bili su pomalo zbunjeni, naviknuti na uslužne prodavače koji su ih posluživali. Voditelji supermarketa bili su prisiljeni govoriti kupcima da uzmu košare i sami odaberu namirnice. Kao što smo i rekli, taj model je došao preko Atlantika, gdje su supermarketi postojali više od 20 godina i gdje je većina Amerikanaca mislila kako je gubitak osobne usluge zamijenjen nižim cijenama svakodnevnih potrepština.

Belgija prva u Europi

Cijeli taj model osmislio je Michael Kullen, koji je 1930. otvorio prvi supermarket u New Yorku, pod sloganom ‘Kupujte puno, plaćajte malo’ i snizio cijene kako bi privukao kupce. Samo dvadeset godina kasnije, obitelj Delhaize otvorila je supermarket Le Lion u Bruxellesu. Tako je u povodu 50. godišnjice otvorenja prvog supermarketa u Europi otvorena izložba koja istražuje evoluciju tih samoposluživanja diljem kontinenta. Izložba propituje kako su supermarketi utjecali i odrazili se na kulturalni, socijalni i ekonosmki razvoj u posljednjih 50 godina.

Velika DepresijaPrvi supermarket, Safeway, otvoren je 30-ih godina prošlog stoljeća u SAD-u,
u sklopu oporavka od Velike depresije.
Supermarket je savršeno ogledalo mijenjanja Europe, na što se prije nije tako gledalo. Američki supermarket nastao je usljed ekonomske krize 1929., a u Europi se dogodila slična stvar jer su otvoreni u poslijeratno razdoblje - rekao je Christophe Pourtois, organizator izložbe.

Prosperitet koji je kasnije došao, slijedio je dobre uvjete za razvoj supermarketa, pogotovo u Velikoj Britaniji zbog poljoprivrednih subvencija i liberalizacije zakona o trgovini na malo. Reklame koje su ‘iskakale’ iz supermarketa bile su slične današnjima za neku zrakoplovnu kompaniju, automobile ili neke banke. Obiteljski se život također promijenio, kao i navike kupnje. I dok je format supermarketa bio ustanovljen 50-ih godina, njihova evolucija nije prestala. Posjećenost najnovijih supermarketa u velikim trgovačkim centrima to jasno potvrđuje. Supermarketi 80-ih i 90-ih godina nalikovali velikim kutijama i bili smješteni izvan grada, no danas se i to uvelike promijenilo.

Velika promjenaFormat supermarketa ustanovljen je 50-ih godina 20. stoljeća, no evolucija nije prestala. Posjećenost najnovijih supermarketa u velikim trgovačkim centrima to jasno potvrđuje.
Supermarketi su 80-ih i 90-ih godina nalikovali velikim kutijama i bili smješteni izvan grada. Danas se i to uvelike promijenilo. 

Kaskanje Hrvatske

Hrvatska malo zaostaje za ostatkom Europe, kada su u pitanju veliki supermarketi pa čak i trgovački centri.  

- Priča je zapravo ista već tisućama godina. Tržnice su prije bile središte društvenog života i zapravo kada malo bolje razmislimo, relativno je čudno da smo tako dugo imali toliko malih samoposluga. S druge strane i nije toliko čudno jer ranije puno ljudi nije imalo automobile, pa im je praktičnije bilo pješice otići u malu trgovinu  i kupiti potrebne namirnice. Jer ako nemate automobil teško da ćete svakodnevno posjećivati velike shoppingcentre. Osnivanje tolikog broja shopping-centara je zapravo logičan slijed modernog razvoja društva, društvenih promjena, socijalno-ekonomskih promjena i stupnja urbanosti društva. Danas možemo reći da nema domaćinstva bez automobila. Standard je viši, pa su ti veliki trgovački centri jako praktični jer na jednom mjestu možete obaviti sve u relatino kratkom vremenu - kaže Igor Filajdić, sociolog.

Također napominje kako ih u Hrvastkoj trenutačno ima čak i previše, a kao glavni razlog navodi to da je kod Hrvata još uvijek prisutna velika glad za blještavilom i glamurom koji su dugi niz godina gledali kada su putovali u Graz ili Trst.

- U današnje vrijeme ići po centru grada i tragati za potrebnim stvarima više nije praktično. Po posljednjim informacijama koje imam, u skorijoj budućnosti neće jenjavati trend posjećivanja trgovačkih centara.

Selekcija najboljih

Naravno, s vremenom će zbog velikog broja morati biti napravljena selekcija najboljih, ali zasad još uvijek ne možemo govoriti o zasićenju hrvatskog društva shopping-centrima. Oni će i dalje egzistirati uspješno jer se tamo obrće veliki novac - zaključio je Filajdić.

Tijekom razdoblja tranzicije 90-ih godina u srednjoj i istočnoj Europi, prodajni sektor je privatiziran i otvoreni su neki domaći lanci supermarketa. Također je masovni ulazak stranog kapitala na ta tržišta omogućio otvaranje velikih supermarketa.

Utjecaj hipermarketa i supermarketa počeo je jačati u nadolazećim godinama. Tako je Konzum u Hrvatskoj, prema podacima GfK-a, 2000. godine imao 6,6 posto udjela, a 2005. godine to je bilo 21,2 posto.

Drugi je Getro sa 4,5 posto u 2000. godini i 7,2 posto 2005. godine. U Hrvatskoj je desetak najvećih trgovačkih lanaca 2000. godine imalo 16,6 posto tržišnog udjela u maloprodaji koje je u 2005. naraslo na 54,9 posto.
U posljednjih nekoliko godina pojedini trgovački lanci u Hrvatskoj postaju sve snažniji. Ovome svjedoči i činjenica da je vodećih deset trgovaca u 2006. godini imalo udio veći od 60 posto dok je prije svega pet godina vodećih deset bilo zaslužno tek za nešto više od četvrtine tržišta.

Štoviše, vodećih pet lanaca u Hrvatskoj čine gotovo polovicu tržišta maloprodaje u 2006. godini, s Konzumom na vodećoj poziciji. To znači da su se Hrvati u zadnjih deset godina okrenuli kupnji u velikim kako domaćim tako i stranim trgovačkim lancima supermarketa, što nas je još više približilo nečemu što Europljani prakticiraju već pola stoljeća.

Putujuća trgovina‘Prva putujuća trgovina u Hrvatskoj otvorena je 1963. i radila je do 1971. godine’, priča Boris Jagetić Darboš, predsjednik Turističke zajednice Ivanec. ‘Ideja o trgovini na kotačima koja bi obilazila manja mjesta u ivanečkoj regiji došla je od dvojice entuzijasta, Andrije Severa i Stjepana Putareka. Otišli su u Sloveniju gdje su vidjeli autobus te zamolili njihove proizvođače da naprave isti takav, samo da dodaju police u njega. Princip kupovine  je bio takav da su ljudi pri ulazu uzimali košarice, a kada bi izlazili plaćali bi namirnice koje su kupili. Na vratima se nalazio otvor u koji su kupci mogli ubaciti primjedbe, požaliti se na nešto ili pak pohvaliti uslugu. Dvojici entuzijasta prošle je godine Turistička zajednica Ivanec dodijelila posthumno priznanje za tu ideju. Također, prošle godine Turistička zajednica je otkupila putujuću trgovinu od jedne osobe u čijem je vlasništvu bila te sada prikupljamo ponude zainteresiranih za njezino obnavljanje. To je jako težak proces i ne može bilo tko to izvesti. Naime, netko bi trebao imati jako veliku radionicu, jer je obnova na otvorenom nemoguća. Naš uvjet je da tko god bude vršio obnovu, očuva određene dijelove iz 1963. i da ih ne mijenja. Zasad smo prikupili tri ponude, a uskoro ćemo ih sve staviti na stol i vidjeti koja je najbolja, te početi s radovima. Zamisao je da obnovljena putujuća trgovina bude predstavljena kao povijesna atrakcija na velikim manifestacijama u Zagrebu i Varaždinu’, tvrdi Jagetić Darboš.

IVANEČKI MAGAZIN: PRVA SAMOPOSLUGA U JUGOISTOČNOJ EUROPI

Ideja dvojice entuzijasta
U Ivancu, gradu pokraj Varaždina, 17. prosinca 1956., otvoreno je prvo samoposluživanje na prostoru jugoistočne Europe. Isprva su, zbog tadašnje političke situacije, ljudi bili skeptični prema ‘malom mjestu prepunom robe’ za koje su smatrali da je svojevrsna zamka policije. No, to mišljenje nije imalo veze s istinom. Ideja samoposluživanja došla je od čelnika tadašnjeg Ivanečkog magazina, Andrije Severa i Stjepana Putareka. Prostiralo se na 70 četvornih metara i do 1957. je radilo dvokratno.

Pošta s prigodnim pečatom
U povodu 50. obljetnice prvog hrvatskog samoposluživanja, strastveni kolekcionari iz Ivanca, Boris Jagetić Darboš i Josip Jelenečki javnosti su predstavili omotnicu, pečat, sopisnicu i razglednicu posvećene samoposluzi. Pošta s prigodnim pečatom poslana je premijeru Sanaderu, ministru Kalmeti te drugim dužnosnicima. 

Sentimentalni razlozi
Boris Jagetić Darboš kaže da je osnovni cilj turistički valorizirati samoposlugu. I sam je, kaže, kao mali odlazio onamo kupovati, pa ta akcija ima i sentimentalne razloge. Naime, u Ivancu su ljudi pomalo zaboravili na ovu vrijednu baštinu pa ih je potrebno raznim akcijama podsjetiti na važan povijesni podatak koji svoje temelje ima upravo u njihovom gradu.

Piše: Iva Novak, Livia Čveljo
08.02.2008. 03:24:25
Novi komentar
nužno
nužno