"Internetski promet rastao je 26,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Znatno smo više razgovarali mobitelima, a ukupni prihodi na tržištu elektroničkih komunikacija porasli su za 3,3 posto", kažu u toj agenciji.

Nastavak pada u fiksnim i rasta u mobilnim mrežama

HAKOM-ove tablice pokazuju da jedini segment na tom tržištu koji nije rastao nego nastavio trend pada, nepokretna/fiksna komunikacija, gdje su ukupni prihodi pali za 4 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2020., na 269,4 milijuna kuna, dok se broj korisnika smanjio za 1,4 posto, na 1,2 milijuna, a minuta je u tim mrežama utrošeno 404,2 milijuna ili 7 posto manje nego.

U tim je mrežama zabilježen i pad prihoda od usluga širokopojasnog pristupa internetu od 8,2 posto.

S druge strane, u pokretnim/mobilnim mrežama ukupan prihod je pak porastao za 2 posto, na 889 milijuna kuna, uz sličan broj korisnika ili 4,36 milijuna te spomenuti porast utrošenih minuta od 6 posto.

Ipak, zbog pandemije i manjeg turističkog pometa nastavljeno je smanjenje poziva hrvatskih korisnika u međunarodnim i stranaca u hrvatskim mobilnim mrežama, pa su tako hrvatski korisnici u inozemstvu razgovarali 14,2 posto manje, a stranci u Hrvatskoj 7,9 posto manje.

U mobilnim je mrežama ostvareno i 16 posto više prihoda nego u prvom tromjesečju 2020. od usluga širokopojasnog pristupa internetu ili 756,1 milijun kuna, što je i većina od 1,2 milijarde kuna ukupno ostvarenog prihoda od tih usluga u prvom tromjesečju 2021., koji je time i porastao za 5,4 posto.

Tržišni udjeli operatora mobilnih mreža ostali su slični kao lani, tj, Hrvatski telekom (HT) je i dalje najjači sa udjelom od 46 posto, dok je drugi A1 Hrvatska sa 35 posto, a Telemach Hrvatska sa udjelom od 19,4 posto.

Iz HAKOM-a iznose i da su ukupni prihodi tržišta elektroničkih komunikacija porasli 3,3 posto u usporedbi s prvim tromjesečjem 2020., dodajući da je na tržištima širokopojasnog pristupa internetu prihod porastao 9,2 posto, od usluga televizije 3,5 posto, a usluga najma mreže i vodova za 7,7 posto.

Naglašavaju i da su se unatoč blagom padu ukupnih ulaganja na tom tržištu na početku godine, ulaganja u svjetlovodnu pristupnu infrastrukturu ipak znatno pojačala, za čak 140 posto u odnosu na isto razdoblje u 2020., što ocjenjuju i važnim zbog zadržavanja trenda rasta broja širokopojasnih priključaka velikih brzina.