Petak 13. - to je datum kojega se praznovjerni do danas jako boje. I to tako jako da se neki ne usude ujutro ustati iz kreveta, nego prijave bolovanje.

Korijeni toga uvjerenja sežu daleko u prošlost, više stotina godina. I u književnosti i u filmovima taj datum se pojavljuje kao dan nesreće. Bilo kao povod da neki film strave izgleda još strašnije, bilo kao objašnjenje za nesreće ili smrti koje su se već dogodile.

Statistika opovrgava iracionalne strahove

A zapravo je statistički već odavno dokazano da ovaj datum ili samo broj 13 nema nikakvog utjecaja na učestalost nesreća. Unatoč tomu brojni hoteli uopće nemaju sobu broj 13, neki zrakoplovi nemaju 13. red sjedala, 13. katovi u zgradama se označavaju drugačije, a petak, 13. je krajnje nepopularan kao datum vjenčanja.

Prema istraživanju koje je provelo jedno osiguravajuće društvo 2018. godine skupa s institutom za istraživanje javnog mnijenja Kantar TNS, samo deset posto Nijemaca se boji da će im se u petak, 13. stvarno dogoditi nešto loše. Najviše praznovjernih je na jugu Njemačke, dok na sjeveru takve stvari češće odbacuju kao glupost. Ali iznenađuje činjenica utvrđena tim istraživanjem, da su najpraznovjernije osobe one između 30. i 39. godine života i da se shodno tomu toga dana svjesno ponašaju vrlo oprezno.

Oprez u utorak, 13-og u mjesecu?

S druge strane u brojnim zemljama Latinske Amerike i u Španjolskoj na petak, 13. gledaju opušteno, ali njima je nesretni dan „martes, 13.", dakle utorak, 13. Ime „martes" je izvedeno od imena rimskog boga rata Marsa. Taj dan je, dakle, u znaku crvenog planeta, koji simbolizira razaranje, krv i nasilje. Ne čudi zato da je film strave „Petak 13." u Južnoj Americi prikazivan pod nazivom „Utorak 13.".

Za strah od broja 13 postoji i znanstveni naziv: triskaideka-fobija. „Treiskaideka" je starogrčka riječ za broj 13. A postoji i naziv za strah od petka 13., koji je izveden iz novogrčkog. „Paraskavedekatria-fobija" je sastavljena od riječi „paraskave" (petak) i „dekatria" (13).