Novinari bi rado objavili neka imena koja se pojavljuju kao vlasnici prividnih tvrtki, odnosno tvrtki koje se sastoje od jednog poštanskog sandučića. Ali nisu imali dokaze za konkretne ilegalne radnje. To je i predmet kritike, koja dolazi od strane odvjetnika, financijskih stručnjaka, ali i ljudi iz medija. U stručnom magazinu "Meedia" objavljeno je na primjer da se radi o "upitnim rezultatima" novinarskih istraživanja.

Financijski stručnjak Dirk Müller u razgovoru za Deutsche Welle kaže: "Desetljećima znamo da postoje prividne tvrtke. Znamo i da je Panama tipičan primjer sjedišta takvih tvrtki. Gdje je tu onda iznenađenje?" Müller dovodi u pitanje "veliki skandal" i postavlja ključno pitanje: "Istinski zanimljivo pitanje je tko nije na popisu, a ne tko je." Upada u oči da se radi o imenima iz regija i zemalja koje stoje na "politički drugoj strani", o osobama iz Kine, Rusije, arapskog svijeta. "Ali, gdje su velika imena iz Amerike? Jesu li dokumenti, prije objavljivanja, optimirani uklanjanjem nekih imena?"

Objektivno novinarstvo?

Müllera zabrinjava i što je Međunarodni konzorcij za istraživačko novinarstvo - ICIJ (International Consortium of Investigative Journalists), koji je uključen u cijelu priču oko Panamskih dokumenata, preko američke neprofitne organizacije "Center for Public Integrity" financiran između ostalog i od strane Soroševe Zaklade otvoreno društvo (Open Society Foundation). "Ova grupa je u prošlosti uvijek bila predmet razgovora zbog jednostranog izvještavanja, ali i zato što je slijedila političke interese", rekao je Müller. Organizacija novinara je i sama priznala da je filtrirala samo ona imena, koja stoje na popisu sankcija UN-a. Müller se dakle pita: "Zašto se ciljano sortiraju određeni ljudi? Zašto se ne uzimaju u obzir svi? Zašto postoji interes da se Putin, čije se ime uopće ne pojavljuje, dovodi u vezu s Panamskim dokumentima?"

To kritizira i Craig Murray. Bivši britanski veleposlanik u Uzbekistanu u izjavi skupine novinara koja je istraživala ove dokumente da će dosta materijala ostati povjerljivo vidi "diplomatsku licemjernost".

Pseudoskandal?

"Puno buke oko ničega!" To je ono čega se plaši austrijski ministar financija Hans Jörg Schelling ukazujući da postojanje prividnih tvrtki ne spada automatski u organizirani kriminal. Mjere koje su porezno legalne ne smiju se miješati s kriminalnim radnjama, kaže Schelling.

I Michael Fuchs, zastupnik i zamjenik šefa Zastupničkog kluba CDU/CSU u Bundestagu upozorio je na opasnost od ishitrenog pravljena skandala. Predsjednik Saveza poreznih platiša Reiner Holznagel je istakao da posjedovanje prividne tvrtke, koja se sastoji od jednog poštanskog sandučića, nije kažnjivo.I optužbe panamske vlade da se radi o ciljanom klevetanju zemlje utoliko su razumljive što u samoj Europi i dalje postoje porezne oaze, na koje bi se moralo gledati kritično. Luksemburg, Irska, Malta, Kanalski otoci (Jersey) ili Nizozemska privlače klijente ogromnim poreznim povlasticama. Isto važi i za američke države Delaware, Nevadu i Wyoming, što možda i može poslužiti za objašnjenje zbog čega prominentni Amerikanci nisu toliko prisutni u Panami s prividnim tvrtkama.

Članovi skupine novinara koja je istraživala Panamske dokumente su i sami naglasili da najprije važi načelo po kojem su svi nevini dok im se ne dokaže krivica. Odvjetnik njemačkog vozača Formule 1 Rosberga priopćio je da razlog postojanja tvrtke - ne u Panami već na britanskim Djevičanskim otocima - leži isključivo u pitanjima pravnog jamstva i pravne odgovornosti. Po riječima Rosbergovog odvjetnika tu nije riječ o poreznim pitanjima već o tome da se može međunarodno djelovati. Rosberg rezidira u Monacu i tamo je obvezan plaćati porez.

Mnoge banke ne osporavaju svoje sudjelovanje u posredovanju tzv. offshore-koncepata. Njemačka banka - Deutsche Bank i hamburška privatna banka Berenberg potvrdili su poslovanje s prividnim tvrtkama i naglasili da je to u skladu sa zakonom. Gdje je tu skandal, pitaju bankari koji kažu da više ne nude takve usluge.

Još ništa nije dokazano

Trenutno se skandal s Panamskim dokumentima, kako se čini, sastoji samo iz predmnijevanih kriminalnih aktivnosti prividnih tvrtki. Još ništa, međutim, nije dokazano. Stoga kritičari ovih otkrića pitaju, što novinari dalje namjeravaju poduzeti. Iz redova Saveza za istraživačko novinarstvo se u intervjuima moglo čuti da je glavna zadaća novinara bila samo da to objave. Sve ostalo je stvar državnih odvjetništava i poreznih institucija.

Oni moraju, kaže Carl Dolan, direktor ureda organizacije za borbu protiv korupcije Transparency International za EU, imati dobre dokaze. A pronaći takve dokaze bi moglo uspjeti samo u izuzetno rijetkim slučajevima, izjavio je Dolan za Euronews.

Odvjetnički ured Mossack Fonseca, koji se dovodi u vezu s "Panamskim dokumentima", kaže da može dokazati da prividne tvrtke, osnovane uz njegovo posredovanje, nisu korištene za utaju poreza, pranje novca ili druge kriminalne svrhe. Ako većini vlasnika prividnih tvrtki uspije dokazati da nisu obavljali nikakve ilegalne poslove, već da su samo nemoralno izbjegavali plaćati više poreza, onda objavljivanje "Panamskih dokumenata" neće imati dalekosežne posljedice, kažu financijski stručnjaci vodećih Odvjetničkih ureda specijaliziranih za porezne poslove. Možda je istinski skandal u dvostrukom moralu međunarodne politike, koja se ne bori odlučno protiv poreznih oaza.