Hrvatska najčešće ne zna što da čini sa svojim otocima, u pogledu razvoja i njihove (samo)održivosti. Mislimo pritom dakako na dugoročne kvalitetne državne strategije i njihovu implementaciju, ne tek nečiji izbor destinacije za godišnji odmor. Ali, sudeći prema jednoj nedavnoj vijesti, plodom je urodilo zalaganje i organiziranost samih otočana za njihovu bolju budućnost. Vijest je doduše stigla iz Bruxellesa i Europske komisije, ne iz Zagreba i Vlade RH, no ipak je za očekivati da se u provedbi i daljnjoj nadogradnji pridruže sve međuinstance vlasti.

Četiri hrvatske otočne zajednice, naime, izabrane su između 26 otoka Europske unije za pilot-projekte ekološko-energetske tranzicije. S početna dva milijuna eura osigurana za operativno djelovanje Tajništva za otoke EU-a u narednom periodu pružit će se stručna i tehnička podrška pri izradi planova za čistu energiju na otocima Cresko-lošinjskog arhipelaga, Braču, Hvaru i Korčuli. Ti otoci birani su između niza prijavljenih na više natječaja, a nakon ove faze konkretni ciljevi i projekti financirali bi se iz drugih EU-fondova odakle se uskoro očekuje novih 10 milijuna eura za dekarbonizaciju otoka. A dodatno, u ovom trenutku otvorena su četiri tzv. „HORIZON 2020" natječaja usmjerena na otoke, s ukupnim budžetom od 68 milijuna eura.

Plodovi podizanja svijesti u otočnim zajednicama

Jurišić nam je rekla kako vjeruje da je tolika zainteresiranost hrvatskih otoka proizašla iz brojnih aktivnosti svih sudionika koji su posljednjih godina aktivno radili na tom području. Na informiranju i podizanju svijesti otočnih zajednica o obnovljivim izvorima energije te o klimatskim promjenama, prednostima zadružnog poslovanja i različitim oblicima lokalnih energetskih zajednica koji predstavljaju "kotače" energetske tranzicije. „Kao voditelji energetskih tranzicija mahom su se profilirali autohtoni otočani koji već dugo čekaju priliku da svoje ideje pretvore u realnost i sudjeluju u kreiranju bolje budućnosti zajednica iz kojih potječu", kazala nam je ova sugovornica, „a s obzirom na to da su brzo pronašli zajednički jezik, utvrdili slične potrebe i potencijale, ostvarili su i konstruktivnu međuotočnu suradnju te osigurali razmjenu iskustava i znanja među sudionicima."„Priprema ove strategije izuzetno je bitna u smislu daljnjeg strateškog razvoja odabranih, ali i svih ostalih otoka koji će slijediti njihov primjer. Za vrijeme njihove izrade jako je važno uspostaviti suradnju i osigurati aktivno sudjelovanje predstavnika svih relevantnih područja - lokalnih samouprava, poduzetnika, obrazovnih institucija i građanskih organizacija", rekla nam je o tome Maja Jurišić, članica Tajništva za otoke i hrvatske nevladine mreže Pokret otoka. Dodala je da je EK nedavno usvojio i posljednje dokumente u sklopu strategije "Clean Energy Package" kojom se kao najvažniji strateški ciljevi definiraju prelazak na čiste oblike energije, energetska učinkovitost i uspostavljanje znatnih ušteda pri potrošnji energije. Ta strategija stavlja potrošača tj. građanina u centar procesa, omogućujući mu da kroz različite oblike građanskih organizacija, zadruga i poduzeća sudjeluje na tržištu.

Otok Unije zasad najbolji primjer u RH

„Lokalne uprave i otočne zajednice mogu utjecati i na daljnje širenje ovakvih projekata", nastavlja on, „a dosta ih je potpisalo Deklaraciju o pametnim otocima. Kroz taj potpis se jedinice lokalne uprave na otocima usmjeravaju svojim sredstvima prema samoodrživosti." Naposljetku, Barić se složio s konstatacijom da će se većom političkom i praktičnom odlučnošću u ovakvu perspektivu morati uključiti i hrvatska država, prvenstveno boljom provedbom Zakona o otocima u kojem postoji zasebno poglavlje o pametnim otocima. Ali, dodali bismo da to svakako neće ići nimalo lako bez - pametnih vlasti.Zadovoljan je i Denis Barić, predsjednik Otočnog sabora, udruge za razvitak hrvatskih otoka. On je mišljenja da energetika spada među glavnu problematiku otočkog života, uz prometnu povezanost i vodoopskrbu. Pogotovo u smislu željene samoodrživosti svakog naseljenog otoka, a to u praksi može osigurati npr. mini-solarna elektrana, radi dokidanja ovisnosti o kopnu. „Zato i tzv. pametni otoci obuhvaćaju sve teme od ekologije do energetike. Kod nas je zasad najbolji izdvojeni primjer, no koji je također financiran iz EU-a, samoodrživi otok Unije", veli Barić.