U razdoblju od 2003. do 2007. godine Hrvatska je bilježila stalni rast ukupnih izdataka i ukupnih primitaka u socijalnoj zaštiti, dok se istodobno njihov udio u BDP-u iz godine u godinu smanjuje, objavio je Državni zavod za statistiku navodeći kako su podaci prvi put prikupljeni i obrađeni u skladu s Europskim sustavom integrirane statistike socijalne zaštite (ESSPROS).

Izdaci za socijalnu zaštitu u 2003. godini iznosili su 44,5 milijardi kuna, a u 2007. godini 55 milijardi kuna. Najveći pad udjela ukupnih izdataka za socijalnu zaštitu u BDP-u zabilježen je 2005. (-0,7 posto odnosu na 2004.), a udjela ukupnih primitaka 2004. (-0,8 posto u odnosu na 2003.).

Najveći dio odnosno 95 posto ukupnih izdataka odlazi na socijalne naknade među kojima se pak 75 posto naknada odnosi na bolest i zdravstvenu skrb, invaliditet i starost.

Korisnika mirovina je 2003. bilo ukupno 1,06 milijuna, a do 2007. se taj broj popeo na 1,12 milijuna. Ukupan broj korisnika mirovina podijeljen je na korisnike starosne mirovine, koji čine više od 50 posto svih korisnika, a ostali dio korisnika dijeli se na korisnike invalidske mirovine i korisnike obiteljske mirovine gotovo u istom omjeru.

Među korisnicima starosne mirovine ravnomjerno su raspodijeljene na žene i muškarce dok su kao korisnici invalidske mirovine više zastupljeni muškarci (omjer 2:1). No, više od 80 posto žena su korisnice obiteljskih mirovina i pripadaju kategoriji preživjelih uzdržavanih članova.

Svrha prikupljanja podataka o izdacima i primicima u socijalnoj zaštiti jest pružiti sveobuhvatnu analizu socijalne zaštite, uskladiti sustav s drugim zemljama i omogućiti međunarodnu usporedivost. (hina/metro-portal)