Nakon ceremonije otvorenja izložbe, dr. sc. Mario Novak, s Instituta za antropologiju, održat će predavanje o projektu PASTLIVES. Otvorenje izložbe i predavanje moguće je pratiti online uživo preko zoom platforme. Poveznica: https://zoom.us/j/97762937390

Prostor Galerije AMZ može primiti ograničen broj uzvanika. Ljubazno molimo predstavnike medija da svoj dolazak potvrde na mail pr@amz.hr Na događanju je obavezno nošenje zaštitnih maskica. 

Izložbom se prikazuju rezultati znanstvenog projekta PASTLIVES dobiveni kroz genetičke, izotopne, radiokarbonske, radiološke, arheološke i bioarheološke analize. U Hrvatskoj postoji velik broj poznatih arheoloških nalazišta iz razdoblja pretpovijesti koja su odigrala važnu ulogu u proučavanju formiranja i razvoja različitih bioloških, društvenih, kulturnih i tehnoloških procesa u Europi. Hrvatska je također područje koje je bilo raskrižje brojnih migracija i seoba te je bilo podložno čestim upadima različitih populacija. Na primjer, ovo je jedno od prvih prostora u Europi koje je bilo zahvaćeno seobama iz Anatolije povezanim sa širenjem zemljoradnje tijekom ranog neolitika (oko 6000. god. pr. Kr.). Te seobe odigrale su ključnu ulogu u mezolitičko-neolitičkoj tranziciji i na području Hrvatske slijedile su dva glavna pravca: (a) prateći tokove velikih rijeka kao što su Dunav, Sava i Drava; (b) preko istočne jadranske obale i otoka.    

Na žalost, do danas nije provedeno niti jedno sistematsko multidisciplinarno istraživanje načina života pretpovijesnih stanovnika Hrvatske. Većina dosad provedenih studija koje su se bavile istraživanjem ljudskih koštanih ostataka iz hrvatskih arheoloških nalazišta, posebice pretpovijesnih, temeljile su se na standardnim bioarheološkim metodama i tehnikama. Bioarheološki podaci koji su dobiveni tim studijama ukazivali su na određene pokazatelje kvalitete i načina života pojedinaca i/ili malih zajednica koje su nastanjivale pojedina nalazišta ne sagledavajući širu sliku. S druge strane, PASTLIVES projekt uključuje inovativnu sveobuhvatnu populacijsku analizu više bioloških i društvenih pokazatelja na području Hrvatske od ranog neolitika do kasnog brončanog doba. Sukladno navedenom, projekt cilja k boljem razumijevanju različitih aspekata pretpovijesnog života na području Hrvatske kao što su populacijske strukture, pogrebne prakse i običaji, pojava nasilja, prehrana, mobilnost i seobe, i dr. Ovo razdoblje odabrano je zbog toga što su se procesi koji su postavili temelje moderne Europe kao što su širenje zemljoradnje i ranoneolitičke seobe iz Anatolije, indoeuropska seoba iz istočnih stepa te prva upotreba bakra u Europi odvijali i na prostoru Hrvatske što ovu regiju čini ključnom za rekonstrukciju drevne europske povijesti. Projekt se fokusira na populacije koje su nastavale područje Hrvatske između 6000. i 1000. god. pr. Kr. Navedeni vremenski okvir omogućava praćenje promjena i/ili kontinuiteta u vremenskom slijedu u pogledu zdravstvenog statusa, prehrambenih navika i drugih srodnih kategorija kao i eventualne homogenosti i heterogenosti analiziranih populacija. Istovremena provedba uzdužnih i poprečnih (regionalnih i kronoloških) populacijskih analiza omogućava istraživanje populacijske strukture, mobilnosti, prehrane i općeg zdravlja mlađekamenodobnih, bakrenodobnih i brončanodobnih populacija s područja Hrvatske.

Iako se jedan dio analiza još uvijek provodi i nisu nam dostupni svi podaci, na izložbi su prikazani do sada dobiveni rezultati multidisciplinarnih istraživanja za četiri značajna nalazišta koja su obuhvaćena projektom: Beli Manastir - Popova zemlja, Potočani kod Požege, pećina Bezdanjača i Jagodnjak - Krčevine.   

Organizacija izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu, Institut za antropologiju, Zagreb

Autori izložbe: Mario Novak (Institut za antropologiju, Zagreb), Jacqueline Balen (Arheološki muzej u Zagrebu), Ivor Janković (Institut za antropologiju, Zagreb)

Suradnici na izložbi (analize i obrada građe): Mario Carić, Institut za antropologiju, Zagreb, Mislav Čavka, Kliničko-bolnički centar Zagreb, Ron Pinhasi, Sveučilište u Beču, Austrija, Sarah McClure, Sveučilište u Kaliforniji, Santa Barbara, SAD, Claudio Tuniz, 'Abdus Salam' međunarodni centar za teorijsku fiziku, Trst, Italija, Stefano Benazzi, Sveučilište u Bologni, Italija, Tamás Hajdu, Sveučilište Eötvös Loránd, Budimpešta, Mađarska

Stručna suradnja (odabir građe): Ana Đukić (Arheološki muzej u Zagrebu), Dženi Los (Kaducej d.o.o.), Filomena Sirovica (Arheološki muzej u Zagrebu), Dinko Tresić Pavičić (Kaducej d.o.o.)

Stručna suradnja (crteži/planovi): Miljenka Galić (Arheološki muzej u Zagrebu), Ana Solter (Arheološki muzej u Zagrebu)

Postav izložbe: Vedran Mesarić, Ivan Troha, Mladen Francki (svi Arheološki muzej u Zagrebu)

Fotografija na plakatu: Beli Manastir - Popova zemlja, grob 3, foto: Boris Rožanković

Fotografije na izložbenim panoima: Igor Krajcar, Boris Rožanković, AMZ - Dokumentarna zbirka III, Dokumentacija projekta PASTLIVES, Terenska dokumentacija Kaducej d.o.o.

Grafičko oblikovanje: Srećko Škrinjarić (Arheološki muzej u Zagrebu)