Predstavljene su 53 Bourekove slike nastale u razdoblju od 50-tih godina prošloga stoljeća do 2010-tih, podijeljene su u osam tematskih cjelina po izboru Mire Wolf.

Uz izložbu je tiskan i popratni katalog s tekstom akademika Tonka Maroevića.

Golemi slikarski opus akademika Boureka nastao je gotovo "in extremis" u posljednjim godinama Bourekova života, rekao je akademik Tonko Maroević.

Podsjetio je da je Bourek formiran na slavnoj Akademiji primijenjene umjetnosti koja je trajala samo pet godina, ali se uvijek smatrao dužnim toj akademiji koja mu je dala temelje i kiparski odgoj. Maroević je rekao kako je Bourek formiran kao kipar, iako to možda nije očito osim u njegovu osjećanju volumena koje je izrazito.

Bourekova figuracija bila je kontinuirana i stilski osobno obilježena, jer je umjetnik od prvoga časa pronašao svoj pomalo groteskni, ironični, humorni stil i izraz u kojemu se ljudski lik može prikazivati onako kako mu se svidi, istaknuo je Maroević.

Objasnio je kako je ta sloboda umjetnička, a Bourek je, dodao je Maroević "likovno pismen, dakle 'rismen', čovjek koji je drugim sredstvima iskazao ono što je doživio, vidio, doživljaje Slavonije, uvijek je volio bećarac i po tome napravio i film, pa 'Balade Petrice Kerempuha' pune osjećaja plebejske pobune i vitalnosti."

Dodao je kako mu se uvijek činilo da je sve što je ispričao vitalno, te da je osobno uživao u Bourekovim radovima kao u apologiji života, ljepote, slobode.

Posvjedočio je da, kada danas gleda Bourekov opus vidi da je on mnogo slojevitiji, dublji i bogatiji po svim nijansama i svim elementima. Maroević je spomenuo kako je otvarao više umjetnikovih izložba za vrijeme njegova života i one su mu uvijek, rekao je, bile nekako euforične.