Saborska oporba usprotivila se izmjenama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti nezadovoljni što se smanjuje iznos novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti. Izmjenama se iznos najniže naknade za nezaposlene vezuje uz minimalnu plaću pri čemu ona ne bi mogla iznositi manje od 50 posto od visine minimalne plaće umanjene za doprinose te bi iznosila 1.125 kuna.

U prvih 90 dana od prijave na zavodu za zapošljavanje naknada bi iznosila 70 posto prosjeka plaće u tromjesečnom razdoblju, a za preostalo vrijeme 35 posto, a do sada je ona iznosila 50 posto.

Mijenjaju se i uvjeti za ostvarivanje prava na trajnu naknadu za dugotrajnu nezaposlenost. Do sada je uvjet za ostvarivanje naknade bio 35 godina staža, a izmjenama se predlaže 32 godine staža uz uvjet da toj osobi do starosne mirovine nedostaje pet godina. Po novome, pravo na trajnu naknadu prestalo bi stjecanjem uvjeta za starosnu mirovinu, a ne kao do sada uvjeta za prijevremenu mirovinu.

Gordana Sobol (SDP) osporava predloženo smanjenje naknade kazavši da ova vlada već treći put u nepunih godinu dana mijenja ovaj zakon i time, ocijenila je, unosi dodatnu nesigurnost među gotovo 80 tisuća ljudi koji su u proteklih godinu dana završili na zavodu za zapošljavanje, a procjena je, upozorila je, da će ih na zavodu do kraja godine završiti još 30 tisuća.

Prilikom prethodnog smanjenja visine naknade za nezaposlene Vlada je govorila kako će se tim sredstvima očuvati neka druga radna mjesta i za to je izdvojeno 120 milijuna kuna, a dogodilo se da je, kako je rekla, slovom i brojkom, za sedam sačuvanih radnih mjesta utrošeno 42 tisuća kuna.

Postavlja se pitanje gdje je u međuvremenu nestalo tih 120 milijuna kuna, a smatram da je odgovor taj da nikad nisu ni postojali - postojali su samo u virtualnom svijetu opsjena, ustvrdila je.

Ove izmjene pokazuju da je Vlada bezidejna i nemoćna da otvori nova radna mjesta i potakne gospodarski oporavak, smatra Sobol naglašavajući kako su za to najmanje krivi ljudi koji su se našli na zavodu za zapošljavanje. Oni su najmanje krivi što su ostali bez posla, što je državna uprava prevelika, a vlada nesposobna pokrenuti gospodarski oporavak, kazala je.

"Ne podržavamo izmjene jer se jedna torta reže na više manjih dijelova", kazao je Silvano Hrelja (HNS-HSU) također nezadovoljan smanjenjem iznosa naknade za nezaposlene.

Boris Kunst (HDZ), pak, naglašava da se izmjenama želi zaštititi egzistencijalna sigurnost nezaposlenih kao i potaknuti one koji su dugotrajno nezaposleni da se kroz dodatno obrazovanje aktiviraju u stjecanju novih stručnih vještina koje bi im omogućile konkurentnost na tržištu rada.

Izmjenama se svima koji su dugotrajno nezaposleni omogućuje dobivanje neoporezive stipendije u iznosu od 1.600 kuna za dodatno obrazovanje i stjecanje novih vještina, naglasio je.(hina/metro-portal)